Izložba o umjetničkom utjecaju Beča na arhitekturu Sofije

Izložba o umjetničkom utjecaju Beča na arhitekturu Sofije

Izložba je u Zagreb stigla zahvaljujući suradnji Regionalnoga povijesnog muzeja Sofije, Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj i Društva arhitekata Zagreb

Izložba “Umjetnički utjecaji Beča na arhitekturu Sofije krajem XIX. i početkom XX. stoljeća”, otvorena u četvrtak navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), daje uvid u to kako se glavni bugarski grad mijenjao u modernu europsku prijestolnicu.

Predsjednik Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj Raško Ivanov podsjetio je da Sofija ima povijest dugu sedam tisuća godina – najprije je bila tračka naseobina po imenu Serdica, a u povijesti je imala više imena i jedna je od “vječnih gradova Europe”. Tisućljećima kasnije slijedila je odluka koja je postala ključna za današnju Sofiju koja je, nakon što je Bugarska postala neovisna, 3. travnja 1889. postala prijestolnica Bugarske.

Ta odluka, istaknuo je Ivanov, bila je presudna jer se Sofija koja je bila grad orijentalnoga karaktera s 40-tak džamija, morala pretvoriti u modernu prijestolnicu, a za to su bili angažirani najpoznatiji bečki i europski arhitekti toga vremana.

Slikar Joseph Sebastian Berbauer, koji je u Sofiji bio i suradnik inženjera Johanna Bartela, arhitekti Viktor Rumpelmayer, Peter Paul Brang, Karl Heinrich, Adolf Vaclav Kolar te Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, koji su projektirali kazališta i u Zagrebu i u Sofiji, tek su neka od imena koji su preoblikovali Sofiju u modernu europsku prijestolnicu.

Izložba je u Zagreb stigla zahvaljujući suradnji Regionalnoga povijesnog muzeja Sofije, Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj i Društva arhitekata Zagreb.

Gosti iz Sofije – zamjenik direktora Regionalnoga povijesnog muzeja Sofije Boris Čilev i članica autorskoga tima izložbe Valentina Vrbanova istaknuli su da izložba prikazuje reprezentativne i najvažnije primjere te transformacije bugarskoga glavnog grada.

Gradovi koje veže dugogodišnje prijateljstvo

Izložbu je otvorila zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević istaknuvši kako Sofiju i Zagreb veže dugogodišnje iskreno i veliko prijateljstvo.

Izrazila je zadovoljstvo što je ovaj događaj prigoda i da se prisjetimo koliko su se kroz povijest dobro razumjeli Bugari i Hrvati, a vjeruje kako naša buduća suradnja može biti još bolja.

“Vizure grada Sofije koje nam donosi ova izložba sigurno nas podsjećaju na srednjoeuropski Zagreb, a činjenica da su najbolji svjetski arhitekti s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća stvarali na ovim prostorima govori o tome koliko smo uvijek bili Europa i koliko danas možemo ponuditi Europi zajedničke sadržaje i vrijednosti koje i dalje stvaramo”, rekla je zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika.

Istaknula je kako primjeri dobre prakse u suradnji dvaju gradova na području kulture, prometa i gospodarstva mogu itekako pomoći našim narodima u jačanju prijateljskih odnosa i općem razvoju, te ocijenila kako puno toga možemo učiti na primjeru Sofije koja, primjerice, ima i metro.

Pavičić Vukičević spomenula je i kako je za Bugarskom predsjedanje EU-om, koje Hrvatsku očekuje, te istaknula kako i na tome području razmjenjujemo iskustva.

Vidljiv utjecaj Beča na Zagreb i Sofiju

Urbanistički, arhitektonski i kulturološki utjecaj Beča na Sofiju i Zagreb koji je bio razvidan na kraju 19. i početku 20. stoljeća, osjeća se i danas, istaknuo je tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Mladen Obad Šćitaroci.

Zato se, rekao je, s razlogom prisjećamo kako je na prijelomu 19. i 20. stoljeća bečka kulturna i umjetnička ideja jedinstva umjetnosti i cjelovitosti promišljanja grada, pa tako i arhitekture, utjecala na urbanistički i arhitektonski razvoj Sofije i Zagreba. Ova izložba pak daje lijepi uvid u ono što se istodobno zbivalo u Zagrebu i u Sofiji, a daje nam i mogućnost za usporedbu svih onih različitosti u realizaciji na koju su utjecali različiti čimbenici.

Akademik Obad Šćitaroci pozvao je nazočne i goste iz Bugarske da posjete i Muzej arhitekture HAZU u kojemu će, nada se, biti postavljena neka druga izložba o bugarskoj arhitekturi i umjetnosti.

Spomenuo je i kako će se u Hrvatskoj ove godine obilježiti dvije vrijedne ‘okrugle’ godišnjice – stoljeće od osnutka Razreda za umjetnost Akademije i 100. godina od početka izobrazbe arhitekata u Zagrebu na Tehničkoj visokoj školi.

Izložba se može razgledati do 13. travnja, a među uzvanicima na njezinu je otvorenju bila i bugarska veleposlanica u Hrvatskoj Genka Vasileva Georgieva. (Hina)

Komentiraj

*