Izložba božićnih jaslica u Nadbiskupijskom pastoralnom uredu na Kaptolu

Izložba božićnih jaslica u Nadbiskupijskom pastoralnom uredu na Kaptolu

Običaj izrade jaslica kod nas je zapravo zaživio na početku 17. stoljeća a taj je vjernički prikaz rođenja Isusova itekako prožet simbolikom. U Dalmaciji je primjerice prisutno koledanje kada se uz pjevanje na rukama nose „božje“ jaslice, a u Dubrovniku je od 2005.godine zaživio i Međunarodni festival jaslica

Udruga prijatelja božićnih jaslica 18. prosinca obilježava deset godina rada i otvara izložbu božićnih jaslica na Kaptolu 29 a. Prve je jaslice kazuje povijest postavio sv. Franjo Asiški, a u Hrvatskoj je najstariji prikaz Isusovog rođenja u Katedrali sv. Lovre u Trogiru odnosno na otočiću Košljun kraj Krka.

Prve je jaslice sa živim ljudima ali i uprizorenim životinjama postavio 1223. godine sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestašcu Grecci pokraj Asiza. Sa subraćom je slavio ponoćku u istoimenoj špilji ali misu, kazuje povijest, nije služio jer nije bio svećenik no okupljenima je produhovljeno govorio. Postavljanje jaslica tada je odobrio Papa Honorije III., a karakteristično je da se za tog događaja okupljenima ukazalo djetešce Isus. Pripovijeda to ZG-magazinu Marina Car, članica Udruge prijatelja božićnih jaslica koja će obilježavanje desetljeća rada udruge imati 18. prosinca u 19 sati u Nadbiskupijskom pastoralnom uredu Kaptol 29 a u Zagrebu. Otvorit će se tada izložba jaslica kojom članovi udruge slave svetkovinu došašća i Isusovo rođenje.

jaslice-hrvatski-Bozic-Marina-Blanka-Marija-Car

Hrvatski Božić u srcu: Marina i Blanka-Marija Car

Njihova dugovjeka povijest bilježi se i u samostanu Fussen u Bavarskoj 1252. godine gdje su postavljene prve jaslice s figuricama, dok je u Španjolskoj je taj običaj zaživio 1300 godine. Jaslice i njihova izrada kakvu danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća, a za širenje tog običaja nemalo su zaslužni Isusovci iako prikaz Isusovog rođenja izvorno potječe od franjevaca. U Južnu Ameriku običaj izrade jaslica donijeli su Španjolci pa su u susretu dvaju kultura nastale, za one krajeve, specifični prikazi Isusovog rođenja. Tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu je pokrenuo papa Ivan Pavao II. 1982. godine i svake se godine ondje od 1985. godine održava i Međunarodna izložba jaslica. „Istodobno taj običaj ima važnost kako u pučkoj pobožnosti vjernika tako i u kulturološkom izričaju stvaranja božićnih jaslica. To više jer je to svojevrsna središnjica kršćanske vjere odnosno događanje i utjelovljenje Sina Božjega radi našega spasenja“ kaže Car. Dodaje kako je u Hrvatskoj jedan od najstarijih prikaza jaslica onaj u Katedrali sv. Lovre u Trogiru (djelo je načinio majstor Radovan) odnosno na otočiću Košljun kraj Krka.

Običaj izrade jaslica kod nas je zapravo zaživio na početku 17. stoljeća a taj je vjernički prikaz rođenja Isusova itekako prožet simbolikom. U Dalmaciji je primjerice prisutno koledanje kada se uz pjevanje na rukama nose „božje“ jaslice, a u Dubrovniku je od 2005.godine zaživio i Međunarodni festival jaslica.

Najstarije zagrebačke jaslice u crkvi Sv. Blaža

Najstarije zagrebačke jaslice nalaze se u crkvi Sv. Blaža na uglu Primorske ulice i Prilaza Gjure Deželića. Izrađene su od voska prema nacrtu kipara Vojte Braniša iz 1916. godine, a obnovljene su 1969. godine. Potonje se jaslice mogu u toj crkvi razgledati od Božića do blagdana Sveta tri kralja 6. siječnja 2015. Unazad nekog vremena popularne su „žive“ jaslice, ali najinteresantnije su one kada se pusti mašti na volju i pokaže kreativnost izričaja. Tako mnoge jaslice nastaju od prirodnih materijala, češera, granja, komušine, drveta, školjki, slame, sijena… Njihovoj izradi trebali bi, ističe Car, pristupiti s poštovanjem prema svetoj obitelji i sačuvati dostojanstvo prikaza koje ne bi smjelo biti proizvoljno. Nije stoga važno samo pitanje je li u središtu prikaza „sveta obitelj“ već i to kako izgledaju jaslice i izrađeni likovi i je li dočarana dubina i ljepota božićnog otajstva odnosno osjeća li se u njima misterij kršćanske vjere, koji nadilazi ljudske riječi? Osjeća li se poniznost i skromnost pred veličanstvenim događajem rođenja Sina Božjega i drugo. Car se zapitala i jesu li današnje obitelji i nadalje „ sveta mjesta“ gdje se uči živjeti, odgajati, poštivati starije i druge osobe? Koliko su to mjesta gdje se uči vjeri, dobroti, zajedništvu i koliko je Krist prisutan u njima i „ daru života i smrti“. Jaslice, napomenula je, trebaju biti izraz hrvatske kulture, umjetnosti i tradicije a ne komercijalan odraz trgovaca.

Snježana Kratz