Izlaze prigodne poštanske marke “Znameniti Hrvati”

Izlaze prigodne poštanske marke “Znameniti Hrvati”

Otisnute su u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC)

Hrvatska pošta će 19. travnja 2018. pustiti u optjecaj prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“, jednu od najdugovječnijih serija maraka. Autor prigodnih poštanskih maraka je Luka Juras, dizajner iz Zagreba. Marke nominalne vrijednosti 3,10 kuna posvećene su Marinu Getaldiću, najvažnijem hrvatskom matematičaru i fizičaru, Nives Kavurić-Kurtović, najvećem imenu moderne hrvatske umjetnosti te Petru Preradoviću, najistaknutijem pjesniku hrvatskog narodnog preporoda. Marke su tiskane u višebojnom ofsetnom tisku i u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu. Otisnute su u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). U Poštanskom uredu 10101 Zagreb u Jurišićevoj 13 bit će u četvrtak i petak, 19. i 20. travnja 2018. u uporabi žig prvog dana.

Marin Getaldić

Marin Getaldić smatra se najvažnijim hrvatskim matematičarem i fizičarem s prijelaza 16. u 17. stoljeće i pripada grupi hrvatskih znanstvenika iz slavne Dubrovačke Republike koja je svojim uređenjem i snagom omogućila procvat znanosti i kulture u skladu s gibanjima u ostatku renesansne Europe. Getaldić je izradio parabolično zrcalo opsega dva metra s kojim je mogao u žarištu doseći temperaturu do 1500 °C i koje se danas čuva u Državnome pomorskom muzeju u Londonu. Po njegovu nadimku Bete danas se zove Betina špilja kod Dubrovnika u kojoj je izvodio pokuse. Poznavao je mnoge istaknute znanstvenike svoga vremena, pa je tako prijateljevao s francuskim matematičarem Françoisom Vièteom dajući znatan doprinos razvoju njegove algebarske metode te se redovito dopisivao s talijanskim matematičarem, fizičarem i astronomom Galileom Galileijem.

Nives Kavurić-Kurtović

Nives Kavurić-Kurtović jedno je od najvećih imena moderne hrvatske umjetnosti. Rođena je u Zagrebu 1938. Otac joj je bio značajan arhitekt, suradnik Le Corbusiera, Zvonimir Kavurić. U kući koju je otac sagradio, na Cvjetnom naselju, proživjela je cijeli život. Tog idealista ljudskih prava i socijalne pravde, kao i njegova brata, ubio je ustaški režim. Po njima je ime dobila, i zatim izgubila, Ulica braće Kavurića. Nives Kavurić-Kurtović, na distanci od svega javnoga, nije se nikad pozivala na te činjenice. Diplomirala je 1962. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora Frana Baće. Pet je godina nakon toga bila suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića. Do 1983. živjela je kao slobodna umjetnica, a onda je postala profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1997. bila je redovita članica HAZU-a. Umrla je u Zagrebu 2016.

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Grubišnog Polja, 19. 3. 1818. – Fahrafeld, Austrija, 18. 8. 1872.) najznačajniji je pjesnik hrvatskoga narodnog preporoda i prvo veliko pjesničko ime novije hrvatske književnosti. Iako je već za života bio proglašen nacionalnim bardom, Preradović se u ilirsko kolo uključio razmjerno kasno, kada je već preporod ulazio u završnu fazu. Posvetivši se vojničkoj karijeri, počeo se školovati na vojnome učilištu u Bjelovaru, a potom je završio vojnu akademiju u Bečkome Novom Mjestu. Služio je u garnizonima diljem austrijskoga carstva (Pešta, Milano, Glina, Postojna, Cremona, Beč, Temišvar, Arad). Postupno je napredovao u vojničkoj hijerarhiji i postigao na kraju karijere generalski čin.

Prve hrvatske stihove počinje pisati nakon premještaja u Zadar 1843., a senzacionalan uspjeh doživljava budnicom Zora puca, bit će dana objavljenom 1844. u prvome broju novopokrenutoga časopisa Zora dalmatinska. Često je svoje stihove prvo napisao na njemačkome jeziku i potom ih prevodio na hrvatski i dotjerivao uz pomoć prijatelja Ivana Trnskog. Preradović je umro u austrijskom Fahrafeldu, pokopan je u Beču, a 1879. kosti su mu prenesene u Zagreb. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*