Izgradnja tunela i podizanje željezničke pruge – dio rješenja za zagrebački promet

Izgradnja tunela i podizanje željezničke pruge – dio rješenja za zagrebački promet

On je ponudio i rješenja postojećih problema, a kao jedno od najvažnijih je izgradnja podzemne željeznice u smjeru sjever-jug, koja bi povezivala Trg bana Josipa Jelačića, Novi Zagreb, Veliku Goricu i zračnu luku Pleso.

Prometne gužve, nedostatak parkirališnih mjesta, slaba prometna povezanost s okolnim gradovima problemi su s kojima se Zagrepčani godinama suočavaju. O ovim problemima, ali i o mogućim rješenjima razgovaralo se danas na okruglom stolu pod nazivom „Razvoj prometnog sustava Grada Zagreba“ u organizaciji Autokluba Siget.

Sudionici okruglog stola bili su predsjednik Autokluba Siget Damir Škaro, predsjednik Nadzornog odbora Autokluba Siget Ivan Dadić te profesor s Prometnog fakulteta u Zagrebu Marinko Jurčević.

U svom izlaganju Dadić se osvrnuo na aktualne prometne probleme u Gradu te je istaknuo kako Zagreb posljednjih 20-ak godina doživljava ogromne promjene u pogledu doseljavanja novog stanovništva. Istovremeno manja mjesta u Hrvatskoj doživljavaju depopulaciju stanovništva, a Dadić rješenje za taj problem vidi u rješavanju postojećih prometnih problema. „Izgradnjom cesta kojima bi se manja mjesta povezala s većim mjestima te većeg broja čvorišta na postojećim autocestama i zaobilaznicama, sprječilo bi se iseljavanje stanovništva iz manjih mjesta“, uvjeren je Dadić.

Gorući prometni problemi glavnog grada

On je istaknuo kako ima dosta problema s kojima se po pitanju prometa suočava Zagreb. „Jedan od većih problema je slaba povezanost Zagreba s gradovima u okruženju, posebno sa Samoborom i Velikom Goricom. Osim toga imamo problem sa slabom razvijenošću gradske željezničke mreže, a kako pruga dijeli sjeverni i južni dio grada slaba je povezanost tih djelova jer ne postoji puno podvožnjaka. Nije rješeno niti pitanje povezivanja Zagorja sa Zagrebom, a zagrebačka obilaznica nema puno čvorišta tako da njezina iskoristivost u rasterećenju prometa u Gradu nije potpuna“, rekao je Dadić.

On je ponudio i rješenja postojećih problema, a kao jedno od najvažnijih je izgradnja podzemne željeznice u smjeru sjever-jug, koja bi povezivala Trg bana Josipa Jelačića, Novi Zagreb, Veliku Goricu i zračnu luku Pleso. Prema njegovom izračunu cijena jednog kilometra takve željeznice koštala bi oko 20 milijuna eura, dok je cijena jednog kilometra metroa oko 100 milijuna eura. Dadić predlaže i izgradnju nadzemne željeznice od istoka do zapada Zagreba, te izgradnju dvokolosječnih pruga Zagreb-Karlovac, Zagreb-Sisak, Zagreb-Bjelovar-Koprivnica, Zagreb-Kutina, Zagreb-Krapina, Zagreb-Varžadin-Čakovec, Zagreb-Samobor. Dadić rješenje vidi i u povećanju broja mostova preko Save u Zagrebu, jer smatra kako je postojeći broj nedostatan i uzrokuje prometne gužve.

Rješenje za povezivanje Gornjeg i Donjeg grada je u izgradnji tunela

Ivan Dadić

Ivan Dadić

Poseban problem, kako su istaknuli sudionici okrugog stola je slaba povezanost Gornjeg i Donjeg grada. Uske ulice i nedovoljno prostora glavne su prepreke proširenju postojećih ulica, ali i povećanju broja parkirališnih mjesta koja u centru grada još uvijek nedostaju. Rješenje za ove probleme Dadić vidi u izgradnji tunela, kojima bi se povezao Gornji i Donji grad, ali i u povećanju postojećeg broja podzemnih garaža. „Sve ove stvari o kojima sam pričao, koje bi trebalo napraviti bi prema nekom izračunu koštale oko 5,6 milijardi eura, no uvjeren sam da bi se sredstva vrlo brzo povratila.“

Posljednjih dana u domaćoj javnost ponovno se aktualiziralo pitanje isplativosti autocesta. Vlada je uvjerena da se dogovi za otplatu izgradnje autocesta mogu rješiti monetizacijom, a sindikati, brojne nevladine udruge i oporba vjeruju da se time problem neće rješiti. Profesor Dadić smatra da je dio problema u kojima su se našle autoceste nastao već prilikom njihove izgradnje. „Naše su autoceste previše udaljene od velikih gradova i tako nisu u potpunosti financijski održive. Mi smo ih odvojili od gospodarstva, a zbog previsoke cestarine i od stanovništva. Treba se povećati broj čvorišta na njima, uvesti naplatu kroz vinjete ili putem satelitske navigacije. Ovako 50 posto sredstava koje ubiremo od naplate trošimo opet na naplatu cestarina“, rekao je Dadić.

Profesor Jurčević je istaknuo kako se na ove probleme godinama upozorava političare, ali i one koji odlučuju o prometnom razvoju Hrvatske i Zagreba. „Čini se da postoji strah od toga da se ulovi u koštac s ovim problemima“, rekao je Jurčević.

Prema Dadiću problem je u neznanju političara i njihovoj nebrizi za ova pitanja. „No, što se još događa. Mi imamo jedan dio stručnjaka, koji su u funkciji političara i koji im serviraju ono što političari žele čuti. Problem je i u tome što nema odgovornosti za ono što je napravljeno ili nije napravljeno“, zaključio je Dadić.

(V. Vukoje)