Iz zagrebačkog vodovoda izgubi se 47 posto vode odlične kvalitete

Iz zagrebačkog vodovoda izgubi se 47 posto vode odlične kvalitete

VIO godišnje zaprimi oko 11.000 prijava raznih kvarova, od čega se otprilike 1200 njih odnosi na puknuća vodoopskrbnih cjevovoda. Sanacija kvara u prosjeku traje između 2 i 5 sati / Za kanalizacijski sustav kritična su područja dijelovi podsljemenske zone, gdje na funkcioniranje odvodnje uvelike utječu sljemenski potoci kao i količina oborina, a problematični su i dijelovi južnog Zagreba

Za Vodoopskbru i odvodnju d.o.o. (VIO) ožujak nije bio dobar mjesec. U kratkom razdoblju vodovodne cijevi su popucale na više lokacija, uslijed čega su građani privremeno ostajali bez vode, a najviše su bili pogođeni stanovnici podsljemenske zone. Srećom, intervencije nisu (pre)dugo trajale, a pitka voda je do potrošača bila dostavljana cisternama. Ipak, problem je uočen pa se o njemu govorilo i na tematskoj sjednici Odbora za prostorno uređenje pri Gradskoj skupštini, na kojoj su se razmatrale mogućnosti sanacije zagrebačkih klizišta. Tijekom rasprave pucanje komunalne infrastrukture dovedeno je u vezu s djelovanjem klizišta, ali i obratno. Zaključeno je i da propusnost vodovodne mreže utječe na pojačan rad klizišta, kao i velike gubitke vode.

Stoga smo u Vodoopskrbi i odvodnji odlučili potražiti odgovore na ta, ali i druga pitanja koja se tiču vodoopskrbne i odvodne mreže Grada Zagreba.

U VIO-u, međutim navode kako klizišta mogu imati utjecaj na pojave puknuća cjevovoda, ali tvrde kako ona nisu bitno utjecala u ukupnom broju uzroka kvarova cjevovoda. Isto tako, navode kako ne postoje zone u kojima vodoopskrbni cjevovodi pucaju više nego negdje drugdje. No za kanalizacijski sustav kritična su područja dijelovi podsljemenske zone, gdje na funkcioniranje odvodnje uvelike utječu sljemenski potoci kao i količina oborina. Za sustav odvodnje problematični su i dijelovi južnog Zagreba. Iz VIO-a, međutim poručuju kako će se na tim područjima riješiti reguliranje potočnih voda i oborinska odvodnja u suradnji s Hrvatskim vodama i Gradom Zagrebom.

Cjevovovd još iz doba Austro-Ugarske

Najčešći uzorci pucanja cjevovoda su, očekivano, starost materijala i pojava zamora materijala zbog kraja njihovog tehnološkog vijeka. Spomenimo da, prema podacima iz VIO-a, najstariji dijelovi cjevovoda u Zagrebu, oni iz centra grada, datiraju još iz 1900. godine!

vodovod_stari

Od češćih uzroka puknuća tu su još i oscilacije tlakova u cjevovodima te pomaci terena uslijed dinamičkih opterećenja koja uzrokuje promet. Kad je pak riječ o smrzavanju, ono nema izravnog utjecaja na cjevovoda s obzirom da su oni uvijek položeni na dubinama ispod dubine smrzavanja.

VIO godišnje zaprimi oko 11.000 prijava raznih kvarova, od čega se otprilike 1200 njih odnosi na puknuća vodoopskrbnih cjevovoda. Sanacija kvara na vodoopskrbnom cjevovodu u prosjeku traje između 2 i 5 sati. Ostale prijave vezane su za curenja u zasunskom oknu, curenja na hidrantima ili zasunu hidranta, curenja na ventilima vodomjera, kvarovi vodomjera itd. Navedeni kvarovi odnose se na kvarove na javnim površinama, spojnim vodovima te vodomjernim oknima, dok Vodoopskrba i odvodnja nije nadležna za kvarove na internim instalacijama.

Trenutni gubitci u 3400 kilometara dugačkoj vodoopskrbnoj mreži Zagreba iznose oko 47 %, a u VIO-u ističu kako im je jedan od ciljeva poboljšanja sustava upravo smanjenje tih gubitaka za što očekuju sufinanciranje iz EU fondova. U proračunu Grada Zagreba za sanaciju vodoopskrbnog sustava u 2015. godini predviđeno je oko 30 milijuna kuna.

Utješno je znati da propusnost vodoopskrbne mreže ne može ugroziti zdravstvenu ispravnosti vode jer se podzemna voda nakon zahvaćanja iz zdenaca vodocrpilišta pod tlakom transportira do zona potrošnje.

Inače, provjeru kvalitete vode u vodoopskrbnim sustavima Zagreba i Samobora provodi Služba kontrole kvalitete vode tvrtke Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju . Programom Službe godišnje se analizira cca 10.000 uzoraka vode u kojima se određuje oko 150.000 pokazatelja kvalitete vode. Kontrola kvalitete vode provodi se na zdencima vodocrpilišta, kaptažnim sustavima, zbirnim vodama vodocrpilišta, vodospremama, na oko 3000 km vodoopskrbne mreže, prilivnim područjima vodocrpilišta, novoizgrađenim cjevovodima i ostalim vodoopskrbnim objektima te autocisternama koje se koriste za distribuciju vode za piće.

Provjeru kvalitete vode u vodoopskrbnim sustavima Zagreba i Samobora pored Službe kontrole kvalitete vode provode i ovlašteni laboratoriji sljedećih institucija:

1. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – provodi kontrolu kvalitete vode na svim izvorištima grada Zagreba i Samobora

2. Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – provodi kontrolu kvalitete vode na zbirnim hidrantima svih vodocrpilišta, vodospremama i u razvodnoj mreži grada Zagreba (cca 1200 uzoraka godišnje)

3. Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije – provodi kontrolu kvalitete vode u razvodnoj mreži kojom upravlja „Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.“ na području Zagrebačke županije (grad Samobor i okolica).

Odlična kvaliteta zagrebačke vode

Usporedbom izmjerenih vrijednosti svih pokazatelja kvalitete vode u 2014. godini sa maksimalno dopuštenim koncentracijama (MDK) koje su propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju potvrđeno je da je kvaliteta zagrebačke vode i u 2014. godini bila sukladna važećim zakonodavnim normama. Odličnu kvalitetu zagrebačke vode potvrdili su i nalazi svih ovlaštenih institucija koje su tijekom 2014. godine provodile kontrolu zdravstvene ispravnosti vode u vodoopskrbnim sustavima Zagreba i Samobora. U prilog odličnoj kvaliteti zagrebačke vode ide i činjenica da se dodatna obrada zahvaćene podzemne vode provodi samo na vodocrpilištu Petruševec na kojem se iz dijela zahvaćene vode uklanja mangan, dok se na svim ostalim vodocrpilištima zahvaćena voda nakon preventivne dezinfekcije direktno distribuira potrošačima.

Na upit oko eventualnog utjecaja azbestnih cijevi na zdravstvenu ispravnost vode iz VIO su na odgovorili citirajući uvaženog toksikologa, prof. dr. sc. Franju Plavšića: »Azbest je opasan samo ako se udišu njegova vlakna«.

vio_radovi_bagerAzbest cementni cjevovodi radili su se između pedesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća i njihova gradnja bila je sukladna tada važećim propisima i zakonskoj regulativi. Takvi cjevovodi tijekom upotrebe dobivaju zaglađenu i fino poliranu unutarnju stijenku koja se uz to presvuče tankim vrlo glatkim »filmom« te ne predstavljaju opasnost po zdravlje korisnika jer ne dolazi do izdvajanja čestica azbest cementa. Azbest, ako je u dobrom stanju, je siguran sve dok se materijal ne ošteti i u uzorak dospiju azbestna vlakna. U VIO-u napominju da je uporaba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna i koji su bili instalirani i/ili u uporabi prije 1. siječnja 2005. dopuštena do njihovoga zbrinjavanja, odnosno kraja životnog vijeka. Zabrana je propisana Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i vijeća.

S obzirom da u Zagrebu još ima kućanstava koja nemaju priključak na vodovod i kanalizaciju zanimalo nas je planira li se uskoro raditi na proširenje cjevovodne mreže na što su nam odgovorili da VIO svake godine Programom građenja objekata vodoopskrbe i odvodnje planira i realizira izgradnju i sanaciju komunalne infrastrukture, na cijelom uslužnom području. Popis radova dostupan je na službenim stranicama www.vio.hr. Također, Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. u dugoročnom planu investicija planira putem sredstava EU fondova razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje. Ugovorena je izrada studije izvodljivosti i priprema dokumentacije za apliciranje prema EU fondovoima te bi do kraja godine ista trebala biti završena.

Tako bi vodoopskrbna mreža dužine icca 3.400 km i kanalizacijske mreže iznosi (cca 2.000 km) mogle još malo porasti, na radost sugrađana koji još uvijek nemaju priključke na mrežu.

Boris Jagačić

Komentari su zatvoreni