Iz zagrebačkog vodovoda dnevno “iscuri” 700 000 kuna

Iz zagrebačkog vodovoda dnevno “iscuri” 700 000 kuna

»Kako bi zbog poroznosti sustava sva kućanstva imala minimalni tlak od 3,5 -4 bara, u prvoj zoni je tlak od 7-8 bara. Stoga imamo prilike vidjeti kako učestalo pucaju cijevi u gradu, što osim golemih troškova rezultira i povremenim problemima u prometu«, objašnjava zastupnik Petek

Gradski zastupnik Renato Petek (Klub gradskih zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, Hrvatske seljačke stranke i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez) govorio je u utorak na konferenciji za tisak u Staroj gradskoj vijećnici o problemima zagrebačkog vodoopskrbnog sustava.

Trenutno upravljanje vodnim gospodarstvom Zagreba nazvao je »neodgovornim« zbog zdravstvene, sigurnosne, ali i moguće financijske ugroze za građane. »Voda nije komercijalni proizvod, dobili smo taj važan resurs u nasljeđe i moramo ju ostaviti u dovoljnoj količini i čistom za budućim generacijama«, istaknuo je Petek.

Ukazao je da se iz vodoopskrbnog susatava Zagreba zbog starih i poroznih cijevi izgubi čak 49 % vode, što je preračunato u novčani iznos 250 milijuna kuna godišnje ili 700.000 kuna dnevno. Prosječna starost vodovodnih cijevi u Zagrebu je oko 30 godina, ali ima ih i koje su stare skoro 100 godina.

Drugi je značajan problem, prema Petekovim riječima, nedostatan kapacitet postojećih vodospremnika koji zadovoljavaju tek 39 % dnevnih potreba, što je nedostatno u slučaju nekakvih izvanrednih situacija ili ugroza.

Sve je pak povezano s trećim problemom – nestabilnim tlakom u sustavu.

»Kako bi zbog poroznosti sustava sva kućanstva imala minimalni tlak od 3,5 -4 bara, u prvoj zoni je tlak od 7-8 bara. Stoga imamo prilike vidjeti kako učestalo pucaju cijevi u gradu, prošli tjedan u Kordunskoj, ona prije u Držićevoj itd. što osim golemih troškova rezultira i povremenim problemima u prometu. Osim toga, i građani imaju problema s tlakom, pucanje cijevi kvarovi kućanskih uređaja pa se stoga u I. zoni postavljaju tzv. regulatori tlaka«, objašnjava zastupnik Petek.

Osim toga, kako bi se postigao nepotrebno visok tlak, dolazi i do povećanja potrošnje struje u iznosu od 25 GWh godišnje, što je iznos od 17 milijuna kuna godišnje, a dnevno 90.000 kuna, čime dolazimo ukupno do dnevnih gubitaka od gotovo 800.000 kuna.

Četvrti su problem vodocrpilišta. Nekada je Zagreb imao 21 vodocrpilište, danas svega osam. Do njihovih zatvaranja u širem centru grada došlo je zbog divljih deponija otpada, nesaniranih šljunčara, kao i zagađenja samog grada i industrije.

Trenutna vodocrpilišta daju dovoljnu količinu vode, no mogući problem može nastati zbog zagađenja ili ekoloških katastrofa, upozorava gradski zastupnik.

Stoga zaključuje kako je potrebno započeti sa zamjenom dotrajalih i starih cijevi, a potpuno

»Zbog svega navedenog, prijeti nam poskupljenje, tj. Grad će u periodu od ožujka do lipnja 2018. morati početi plaćati i količinu crpljene vode, a ne samo isporučena kao do sada«, kaže Petek i dodaje da se Hrvatska na to obvezala ulaskom u EU.

Zagrebački holding se u svrhu rješavanja ovog problema zadužio 2007. godine izdavanje obveznica u vrijednosti od 300 milijuna eura, no samo 5 % sredstava je potrošeno namjenski, tvrdi Renato Petek koji procjenjuje da će taj financijski teret, ako se prebaci na građane, dovesti do povećanja računa za vodu za 30 %. Ako se to ne dogodi na taj način, opet će sve platiti građani kroz poreze i prireze tj. proračun, a sve zbog, kako kaže, »neodgovornog dosadašnjeg upravljanja vodnim gospodarstvom Grada Zagreba«. (zg-magazin)