Istraživanje koje otkriva zbog čega neki ljudi ne koriste internet

Istraživanje koje otkriva zbog čega neki ljudi ne koriste internet

Nedavna studija Pew Research centra pokazala je da su visoke cijene razlog da 19 posto od 51 milijuna ljudi bez pristupa internetu u SAD-u, dok samo 7 posto njih kritizira dostupnost širokopojasne mreže. Daleko više (34 posto ispitanika) izjasnilo se kako internet jednostavno nije relevantan čimbenik u njihovim životima

Iako je u devedesetima razlika u korištenju tehnologija bila povezana s financijskim mogućnostima potencijalnih korisnika, danas je ona rezultat usvojenih vještina. Činjenica da danas neki »zaostaju« po pitanju korištenja tehnologija, danas predstavlja nešto sasvim drugo u odnosu na ono što je značilo krajem 20. stoljeća.

Pristup i vještine u korištenju interneta sve više postaju glavne brige regulatora. Oni ne samo da predstavljaju nove probleme društva, ali i na suptilne načine, mijenjaju one kojima treba najviše pomoći.

»Danas digitalni jaz ima više veze sa znanjem i informacijskom pismenosti«, rekao je Mark Warschauer, profesor na Sveučilištu California u Irvineu i autor knjige Technology and Social Inclusion: Rethinking the Digital Divide (Tehnologija i socijalno uključivanje:Promišljanje digitalnog jaza).

Nedavna studija Pew Research centra pokazala je da su visoke cijene razlog da 19 posto od 51 milijuna ljudi bez pristupa internetu u SAD-u, dok samo 7 posto njih kritizira dostupnost širokopojasne mreže. Oni koji ne koriste internet navode da im nedostaje nešto drugo – smjernice koje bi im iskazale njegovu vrijednost, prenosi Washington Post.

Nepotreban i kompliciran internet

Daleko više, odnosno za 34 posto ispitanika, internet jednostavno nije relevantan čimbenik u njihovim životima, a njih 32 posto je navelo kako je previše kompliciran za korištenje, što pokazuje kako samo veća povezanost neće smanjiti digitalni jaz.

No teško je izmjeriti i točno pratiti promjene u vezi akcija koje potiču građane s niskim primanjima na traženje informacija na internetu ili educiranje starije populacije o tome kako im »mreža svih mreža« može pomoći da ostanu u kontaktu s članovima obitelji.

Kako mobilne aplikacije i uređaji postaju sveprisutni, mlađim generacijama je lakše predstaviti tehnologiju svojim roditeljima tako da će se postepeno korisnici iznad 65 godina sve više navikavati na korištenje interneta.

Ipak, za smanjenje digitalnog jaza vjerojatno će biti potrebno više aktivnih ulaganja posebno kod siromašnijih i starijih osoba, te pripadnika ruralnih krajeva i manjina. Upola je manje vjerojatno da će kućanstva koja raspolažu s manje 25.000 dolara godišnje koristiti internet u usporedbi s onima koji zarađuju 100.000 dolara ili više. Iako su crnci i Hispanci značajno povećali korištenje interneta od 2005. godine, još uvijek zaostaju za drugim skupinama, a što je još gore, prema provedenoj studiji, njihov rast je zaustavljen.

Za manjine i siromašne, javne knjižnice osiguravaju pristup internetu, kao i edukaciju o vještinama potrebnim za svladavanje interneta. No, ove skupine često se žale da im je potrebno više mogućnosti, osobito u prepunim urbanim sredinama i na teško pristupačnim ruralnim područjima.

Velika ulaganja u smanjenje digitalnog jaza

Vladini programi i privatne inicijative pomažu u smanjenju digitalnog jaza pa su tako u kolovozu najavili kako će dodijeliti više od 9 milijardi dolara internetskim poslužiteljima u idućih šest godina s ciljem proširenja infrastrukture u ruralnim područjima, a Bijela kuća ulaže dodatnih milijardu dolara godišnje u povezivanje škola i knjižnica.

Ostale tvrtke pružaju popust za pristup internetu za one s niskim prihodima – Comcast Program je nedavno počeo nuditi starijim građanima Floride i zajednici studenta u Illinoisu i Coloradu pristup internetu za 10 dolara mjesečno.

Iako američke vlasti pokušavaju smanjiti jaz, svakog dana se pojavljuju nove tehnologije i internetska pismenost postaje sve važnija za gospodarsku budućnost, a sadašnje mogućnosti i edukacije odredit će koliko smo spremni za iduće tehnološke korake, poput samovozećih automobila o kojima se sve više raspravlja. (I. C.)