Iseljavanje Hipodroma imalo bi dalekosežne posljedice

Iseljavanje Hipodroma imalo bi dalekosežne posljedice

Ako ga izmjeste, ‘zeleni Zagreb’ ne postoji

Postavlja se pitanje temeljem čega je projekt Manhattan u Zagrebu definiran strateškim projektom? Donose li se odluke jednostrano i autokratski ili se poštuje demokracija, struka i volja građana?

»Bandić: PRIVATNE KLJUSINE s Hipodroma MORAJU ISELITI…«

Gradonačelnik grada Zagreba je ovakvom izjavom još jednom potvrdio:

– apsolutno nerazumijevanje uloge i funkcije Zagrebačkog hipodroma kao glavne okosnice i logističkog centra hrvatskog konjičkog sporta

– ignoriranje hrvatskog konjičkog sporta i njegove uloge i doprinosa u društvu

– ignoriranje volje i mišljenja nositelja konjičkog sporta, sportskih klubova, saveza, udruga za terapijsko jahanje i drugih profesionalnih i volonterskih organizacija

– nepoštivanje Zakona o sportu i relevantnih institucija i struke vezanih na rušenje Hipodroma i provedbu projekta Manhattan u Zagrebu (Društvo arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet, Udruga hrvatskih urbanista, Društvo povjesničara….)

– ugrožavanje Zakonom definirane i još uvijek važeće prihvatne površine Hipodrom i Zagrebački Velesajam u slučaju evakuacije građana i površine za postavljanje šatorskih naselja u slučaju potresa

– ugrožavanje vodocrpilišta (II. zona zaštite vodocrpilišta Zapruđe)

– ignoriranje volje i mišljenja građana grada Zagreba

– jednostrano ukidanje 70 god. tradicije, društvenih, socijalnih i kulturnih vrijednosti grada Zagreba

I svega navedenog postavlja se pitanje temeljem čega je projekt Manhattan u Zagrebu definiran strateškim projektom? Donose li se odluke jednostrano i autokratski ili se poštuje demokracija, struka i volja građana?

Lokacija važnih konjičkih natjecanja

Da podsjetimo, na Zagrebačkom hipodromu se godišnje organizira oko stotinjak natjecanja u olimpijskim i paraolimpijskim disciplinama konjičkog sporta kao i galopskim utrkama. Protekle dvije godine Zagreb je bio ponovno nositelj Balkanskog prvenstva u preponskom i dresurnom jahanju. Hipodrom je vodeći centar za edukaciju jahača, trenera, sudaca, potkivača i svih ostalih sudionika iz različitih konjičkih disciplina. Pojačan interes za konjički sport dokazuje činjenica o sve većem broju izgrađenih staja u Zagrebu i okolici koje igraju značajnu ulogu u podršci konjičkog sporta no nisu mjerljive s kapacitetima i značajem koji pruža Hipodrom. U proteklih desetak godina broj konja obuhvaćenih uzgojno-selekcijskim radom u Hrvatskoj povećan je barem četiri puta.

Gašenjem hipodroma gase se i radna mjesta vezana uz sam objekt i konjički sport. Poznato je da se na jednog konja vežu barem četiri radna mjesta (trener, groomer, štalar, veterinar…) Gradovi i zemlje koje su prepoznale kapacitet konjičke industrije mogu se pohvaliti sljedećim:

Konjička je industrija Irske u 2006. godini nacionalnoj ekonomiji donijela 200 milijuna eura. Za nju radi na puno radno vrijeme 5.200 djelatnika od ukupno 12.000 zaposlenika u ovom segmentu. Irci imaju 25 hipodroma na koje su privukli 100.000 turista, koji su na konjičkim programima potrošili oko 63,5 milijuna eura.

Cjelokupna konjička industrija u Velikoj Britaniji potroši 3,4 milijarde funti, a ostatak tamošnjeg stočarstva potroši oko 13,4 milijardi funti. Aktivno je 58 hipodroma. Konjička industrija zapošljava izravno 50.000 ljudi i još oko 200.000 neizravno. Procjenjuje se da pet milijuna Britanaca ima stalan interes za konjičku industriju, a 2,4 milijuna stanovnika te zemlje su jahači.

Godinama sustavno zanemarivan

Ukupna vrijednost konja u SAD-u procijenjena je na 10,3 milijarde dolara. U održavanje utrka profesionalno ili volonterski uključeno je 941.000 osoba. U sustavu rekreacije konjima profesionalno ili volonterski sudjeluje 4,3 milijuna ljudi, a približno isto toliko ih sudjeluje u organizaciji zabavno – izložbeno – sportskih događanja. Ukupnom nacionalnom gospodarstvu konjička industrija SAD-a pridonese s 112,1 milijardi dolara. Utrke prati oko 40 milijuna ljudi, koji su potrošili u kladionicama 15 milijardi dolara. U ukupnoj populaciji 7,9 posto stanovnika SAD-a sudjeluje u aktivnostima s konjima od rekreacije do natjecanja, a želju da im se pridruži ima još 13,3 posto njihovih sugrađana.

Ograničen nizom procesualnih teškoća, lošim planiranjem, organizacijom i upravljanjem, Zagrebački hipodrom kao okosnica konjičkog sporta u Hrvatskoj i centralna poveznica s EU i svjetskom konjičkom industrijom sustavno je godinama zanemarivan no ipak zahvaljujući velikom angažmanu od strane konjičkih saveza, klubova i entuzijasta održao se na zamjetnoj razini. Za usporedbu je hipodrom u Poljskoj – HIPODROM SOPOT, koji je obnovio svoje kapacitete iz fondova EU i zadovoljio najviše standarde konjičkog sporta- kamoli sreće da je takva ideja realizirana u našem gradu.

Interesantno je da i sam investitor projekta Manhattan u Zagrebu dolazi iz zemlje gdje se uvelike poštuje konjički sport i gdje se zasigurno isti ne bi uništio u korist urbanih komercijalnih građevina.

Izvor fotografije: www.sportskiobjekti.hr

Privatni konji, privatne kljusine…

Upornim ponavljanjem od strane gradonačelnika – privatni konji…privatne kljusine…kojim se želi poručiti javnosti da se radi o malom broju bogatih pojedinaca koji su smjestili svoje konje na hipodromu kako bi mogli jahati u centru Zagreba, toliko je nezrelo i smiješno da jednostavno nije niti dostojno komentara.

Naravno da su konji u sportskim klubovima privatni i privatne osobe se natječu s privatnim konjima, nigdje u svijetu ne postoje natjecateljski konji u društvenom vlasništvu no privatni klubovi daju na raspolaganje privatne konje svojim članovima koji se školuju i natječu na klubskim konjima ili ih koriste u rekreativne svrhe i s ponosom možemo istači da su zagrebački klubovi iznjedrili brojne, danas vrhunske jahače, trenere, suce i čije ime i prezime nešto znači i u zemljama koje su prepoznale značaj konjičkog sporta. Također je bitno istaći ulogu konja u zdravstvenoj rehabilitaciji ljudi – hipoterapija, a upravo je Hipodrom njegova polazna točka.

Apelirajući na razum i struku, pozivamo vas da nas podržite i da zajedno sačuvamo Hipodrom, zelenu oazu u središtu Zagreba, sportsko, rekreativno i turističko središte. Hipodrom su pluća grada. Ako ga izmjeste, ‘zeleni Zagreb’ ne postoji , a s njime nestaje i duh Novog Zagreba, tradicija i konjički sport.

Elvira Glavinović, Konjički klub Edek

Komentiraj

*