Invazivne vrste se udomaćuju u našim rijekama i jezerima

Invazivne vrste se udomaćuju u našim rijekama i jezerima

Na Agronomskom fakultetu održava se Međunarodni kongres o upoznavanju šire javnosti o opasnostima invazivnih vrsta vodenih organizama koji vrebaju u slatkovodnim (kopnenim) vodama. Tema skupa je i osnivanje Dojavnog centra za širu regiju, zakonska regulativa, ustroj mobilne aplikacije o rasprostranjenosti vrsta kao i neodgovorno ponašanje vlasnika kućnih ljubimaca

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu okupio je osamdesetak stručnjaka na Međunarodnom kongresu Slatkovodne invazivne vrste – Umrežavanje za strategiju (FINSII) koji se održava od 11. do 14. srpnja s ciljem upoznavanja šire javnosti o opasnostima koje vrebaju slatkovodne, odnosno kopnene vode u slučaju invazivnih organizama. Organizatori su Hrvatsko biološko društvo (HBD) i Europska savjetodavna komisija za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu (EIFAAC/FAO) a potporu je dalo i Ministarstvo poljoprivrede. O tome na koji se način invazivni vodeni organizmi (ribe, rakovi) mogu udomaćiti u slatkim vodama i gdje može dovesti neodgovorno ponašanje ljudi kada u rijeke puštaju kućne ljubimce poput zlatnih ribica i dr. primjeraka (pirane) upozorit će sudionici skupa.

marina-piria-na-camcuProgovorit će se i o zakonskoj regulativi ali i mogućem osnivanju regionalnog Centra gdje će se zaprimati informacije s terena koje će dojavljivati ribiči, sportsko – ribolovna društva i svi građani koji primijete neobične pojave i primjerke vodenih organizama. Prema riječima izvanredne profesorice Agronomskog fakulteta Marine Piria poradit će se i na problematici procjene rizika posebice ako se u neku zemlju želi unijeti nova vrsta organizama. Vidjet će se kakav u nekoj regiji ona može imati utjecaj, odnosno koliko su invazivne vrste povezane s klimatskim promjenama i kako postupati s onim već unesenim. Ponajprije da ostanu u području u kojem jesu, ne šire se dalje i možebitno pokažu neke nove osobine.

Građani znanstvenici

Građani »znanstvenici« kako je simboličan naziv onih koji će dojavljivati informacije u Centar, to mogu (u)činiti na e – mail invasive.aquatic@agr.hr, a radi se i na ustroju mobilne aplikacije gdje bi bilo evidentirano stanje s organizmima kopnenih voda, njihovom rasprostranjenošću i dr. U Dravi su, upozorila je profesorica Piria, svojedobno pronađene pirane za koje se pretpostavlja da su u našu rijeku unesene izlijevanjem iz akvarija u otvorene vode. U drugom slučaju, navodi primjer potoka u blizini Krapinskih toplica (iz njih prima toplu vodu) kao potencijalno pogodan lokalitet za život egzotičnih vrsta kao i zagrebačko jezero Savica, koje prima toplu vodu iz zagrebačke toplane.

Endemska vrsta krbavski pijor otkriven je u Vukovoj izvor — pećini na području Krbavskog polja. Pijori su dugački od 7 do 10 centimetara i nastanjuju uska područja u slijevovima dinarskih rijeka. Pijori su relikti, tj. preživjele su geološke i klimatske promjene tijekom niza ledenih doba prije nekoliko stotina tisuća godina. (Wikipedija)

Endemska vrsta krbavski pijor otkriven je u Vukovoj izvor — pećini na području Krbavskog polja. Pijori su dugački od 7 do 10 centimetara i nastanjuju uska područja u slijevovima dinarskih rijeka. Pijori su relikti, tj. preživjele su geološke i klimatske promjene tijekom niza ledenih doba prije nekoliko stotina tisuća godina. (Wikipedija)

Tilapija

Tilapija

U njemu se doznajemo već udomaćila invazivna vrsta riba gambuzija (Gambusia holbrooki), a okolica Čateža, pokazalo se pogodan je dom tilapiji. Prof. Piria kaže kako se neće sve strane vrste udomaćiti ali za neke za koje smo sigurni da ne mogu živjeti u kontinentalnim uvjetima, ako dospiju u termalne vode, mogu usprkos svemu tamo i ostati. Njihova je opasnost to što itekako mogu utjecati na vodeni eko sustav tamo gdje se nalaze poput babuške. Ona svojim načinom ishrane (bentofag) povećava zamućenost (turbiditet) vodenog biotopa što može onemogućiti reprodukciju autohtonih vrsta i tako dovesti do promjena u strukturi ihtiofaune (Dunav).

Babuška, indirektno može svojom povećanom predacijom na zooplankton, uzrokovati cvjetanje fitoplanktona odnosno biti domaćin (carrier) i prijenosnik različitih bolesti ili parazita koji nisu prisutni u određenom okruženju. Kod nas je dosad unešeno 26 vrsta riba iz različitih dijelova svijeta uključujući i nekoliko vrsta slatkovodnih rakova iz roda Dekapoda, te veći broj vodenih beskralješaka i dr.

Pirane u Dravi

Trgovine s kućni ljubimcima i nesavjesni ili needucirani vlasnici jedan su od glavnih načina na koji nove vrste vodenih organizama dospijevaju u otvorene vode. Smatra se i da su spomenute pirane tako dospjele u rijeku Dravu, a dobro je što se one u njoj u pravilu ne mogu udomaćiti, jer im je zimi voda prehladna pa se pretpostavlja da ipak nisu preživjele zimu. Doznajemo kako je veliki broj riba iz Dunavskog, prenesen i u Jadranski sliv, a to se dogodilo zbog pokušaja razvijanja akvakulture odnosno sportskog ribolova. Utjecaj kakav primjerice ima šaran u tim vodama uglavnom se povezuje sa zamućenjem ekosustava, što je opasno za endemske vrste koje žive u čistim i bistrim vodama tog sliva.

Sunčanica

Sunčanica

U takvim translokacijama odnosno procesu nasađivanja novih vrsta, često dolazi i do slučajnog poribljavanja onim nepoželjnim, a primjer je za to riba sunčanica i američki patuljasti somić. Čovjek je, ističe prof. Piria glavni razlog unošenja novih vrsta kojima je neposredno uzrokovao narušavanje kvalitete slatkovodnih ekosustava a načinio je tako i nova staništa nekim vodenim organizmima koji se samostalno šire i osvajaju nove prostore.

Takav je put i preko balastnih voda iz brodova što je slatkovodnim glavočima omogućilo širenje na područje Velikih jezera u SAD-u, na lokalitete Kanade ali i Euroazije. Kod nas se slatkovodni uzgoj riba u Jadranskom slivu svodi uglavnom na unesenu kalifornijsku pastrvu, a bilo je pokušaja uzgoja šarana i soma, no oni su propali iako su ribe (ipak) uspješno prenesene u nova područja.

Snježana Kratz