Inovatore moramo zadržati u Hrvatskoj

Inovatore moramo zadržati u Hrvatskoj

Hrvati su zaista kreativan i inovativan narod, to se posebno prepoznaje na međunarodnim sajmovima gdje su naši predstavnici prepoznati od svjetskih biznismena

Svjedoci smo općeg pesimizma i bezvoljnosti društva, kao i masovnih odlazaka mladih intelektualaca u potrazi za poslom. Svima je jasno da su za promjene potrebne investicije i potrošnja te shvaćanje da ako sada nešto učinimo možemo stvoriti bolju budućnost.

Inovatori su sigurno bitan faktor u privlačenju investicija i oporavku gospodarstva. Kako potaknuti inovativan i kreativan način razmišljanja, poticati mlade na poduzetništvo, te konačno ih i zadržati u Hrvatskoj pitali smo tajnika Saveza inovatora Zagreba Nevena Markovića.

Eskplozija ideja

„Inovatoru je potrebno stimulativno okruženje za stvaralaštvo, to ne znači samo financijska potpora već i afirmacija i pažnja. Pozitivan primjer je suradnja i poticanje Grada Zagreba gdje gradonačelnik svake godine prima najbolje stvaraoce. Pri tome nije važan taj simboličan iznos koji dobiju za razvoj ideje, već pažnja i vjerovanje da zbilja stvaraju nešto veliko. Nakon nekoliko mjeseci od tog posjeta dogodi se jedna eksplozija ideja“.

Zbog želje za takvom okolinom iz Saveza su se dosjetili odvojiti INOVA sajam, koji okuplja ozbiljne i konkretne prijedloge, od mladih kreativaca i za njih napraviti posebnu izložbu. Postignut je nevjerojatan odaziv, svake godine prisustvuje oko 400 izlagača no broj se neprestano povećava. „Već od osnovne škole treba okupiti mlade i poticati inovativnost, ne zbog komercijalizacije nego zbog načina razmišljanja. U osnovnoj školi mladi će kreativac pomalo istraživati, u srednjoj će oblikovati svoje ideje u nova rješenja, a na fakultetu je konačno spreman za kompleksnije razmišljanje i konkretnije korake“, ističe Marković.

Ponuda iz Amerike

Hrvati su zaista kreativan i inovativan narod, to se posebno prepoznaje na međunarodnim sajmovima gdje su naši predstavnici prepoznati od svjetskih biznismena. Jedan od takvih pozitivnih primjera je student Davor Gusić s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, osvajač zlatnih medalja za inovaciju Solarni svijetleći stol. Osim pobjede u zaista kompetitivnoj konkurenciji njegov potencijal prepoznao je poduzetnik s Floride koji ga je odmah pozvao sebi gdje bi mu bili plaćeni svi troškovi jer „u Americi nema takvih kreativca“, prenosi nam Marković. Davor nije otišao jer želi završiti fakultet, no poduzetnik ga i dalje čeka.

Inovatori najčešće imaju ideju ali ne znaju što trebaju činiti dalje, kome se obratiti za pomoć, a muči ih i nedostatak financija. Od ideje sve počinje, no od nje opet nema ništa jer se ne može zaštititi ni komercijalizirati. Da bi se pojavila na tržištu uz kreativca potreban je i pravnik, menadžer, komercijalist, PR stručnjak, inženjer, odnosno nešto što jedan pojedinac nema. Upravo zbog toga postoji zagrebački Savez inovatora koji prvo učini korake za zaštitu inovacije u Hrvatskoj i svijetu te onda krene u njezino javno predstavljanje. Inovacija je uvijek ispred vremena, vrlo je teško stvoriti novu potrebu i potaknuti ljude da si priušte nešto novo što do sada nije postojalo. To je jako dug proces koji nužno uključuje strpljenje i upornost.

Poticajno okruženje na Dalekom istoku

Savez trenutno okuplja 12 udruga i oko 800 članova s ciljem komercijalizacije inovacija, dobro surađuje s gradom Zagrebom i Hrvatskom gospodarskom komorom koja odlično pomaže na državnoj razini, prilagođava svoje programe potrebama te pomaže u privlačenju sredstava iz EU fondova.

Države koje posebno treba izdvojiti po poticajnoj klimi su zemlje Dalekog istoka poput Južne Koreje, Tajlanda, Malezije i Indonezije. U njima je jasno da država mora stajati iza inovatora, primjerice u Tajlandu postoji agencija koja obavlja sve pravne, administrativne i poslove međunarodne komercijalizacije inovacije. Na njihovim primjerima očito je kako se državne i lokalne zajednice moraju uključiti u potporu, ali i cijelo društvo za stvaranje jedne zdrave okoline koja potiče konkurenciju, rad i razmišljanje izvan okvira.

Ivona Conjar