Igor Čatić: “Nije dopustivo sve ono što mi znanstvenici možemo zamisliti”

Igor Čatić: “Nije dopustivo sve ono što mi znanstvenici možemo zamisliti”

(Foto: Tomislav Stipančić, Igor Čatić, Jan Šnajder)

Profesor Stipančić naglašava da su robotika i umjetna inteligencija »sadašnjost i budućnost« jer upravo UI mijenja sve sfere ljudskog djelovanja, a ponajviše ono što sve zabrinjava jest gubitak radnih mjesta. Roboti mogu proizvoditi jeftinije od čovjeka te bismo se mi u Hrvatskoj morali educirati po pitanju robotike da se ne dovedemo u poziciju da budemo eksploatirani

Matej Knežević

U Europskom domu u utorak 13. ožujka održana je tribina Umjetna inteligencija i robotika: stanje, trendovi i izazovi u okviru Tjedna mozga. Prilikom uvodnog govora, profesor emeritus Igor Čatić je iskoristio priliku te obznanio kako je njegove dosadašnje tribine redovito pokrivao portal ZG-magazin te pritom nadodao: »Spomenuti portal najpotpunije pratio tijekom ovih godina i ima najbolju zbirku radova o ovom području. Inače, taj je portal u velikim poteškoćama, jer nije žutilo već na usluzi, prvenstveno građana Zagreba«.

Jan Šnajder, izvanredni profesor sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i računarstva govorio je na temu Uvod u umjetnu inteligenciju i strojno učenje.

Kazao je kako je važno o svakoj tehnologiji raspravljati jer ona utječe na živote ljudi. Izvanredni profesor sa FER-a drži da je nužan društveni konsenzus sa svih područja ljudske djelatnosti. Smatra da je to upravo izraženo kod umjetne inteligencije, budući da ona nije drugačija. Pritom nadodaje: »Ako o tome ne budemo razmišljali, nova bi nas tehnologija mogla i uništiti«.

Šnajder drži kako se crni scenariji možda i ne moraju ostvariti, no sada je pravo vrijeme da se o njima govori. Pritom pojašnjava kako je umjetna inteligencija područje unutar računarstva koji se bavi razvojem sustava koji na inteligentni način rješavaju probleme. »To mogu biti sustavi poput igranja šaha ili prepoznavanje lica sa slike«, pojašnjava.

Šnajder zaključuje, kako društvo nije dovoljno uključeno te da je nužno veće uključivanje u ovoj temi.

Problematično robotsko odlučivanje

Zatim je govorio docent i voditelj laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava Tomislav Stipančić. Održao je predavanje na temu Robotika i umjetna inteligencija su »sadašnjost i budućnost«. Naglasio je da se radi vrlo interesantnoj temi koja se tiče umjetne inteligencije i kongitivne robotike, ali i kontekstom. Drži da se na spomenutom polju jako puno radi zato što su današnji roboti reaktivni i oni samo reagiraju na podražaje u okolini. Pritom nadodaje: »Ti roboti nemaju mogućnost rada sa implicitnim informacijama, odnosno ne razumiju kontekst«.

Roboti iz svijeta zabave / Ilustracija: Boris Jagačić

Stipančić kaže kako upravo on radi na matematičkim modelima koji omogućuju robotima da zaključuju koristivši se kontekstom. Taj se kontekst može usporediti sa programiranjem te jezicima visoke i niske razine. Kako nam pojašnjava, upravo je sampler jezik niske razine te se sastoji od 0 i 1 i njime služi računalo, dok se ljudi služe visokom razinom. Stoga treba postojati neki model koji će to prebaciti u nisku razinu te se on često naziva interpreterom.

Stipančić se dotaknuo i etičkih dilema. Smatra kako je jako puno problema, a jedan od najvećih je svakako robotsko odlučivanje. Nadodao je kako najpoznatiji primjer toga postoji kod samostalno upravljajućih vozila, koje u slučaju potencijalne opasnosti i izbjegavanja nesreće odlučuju o kretanju vozila i samim time o krajnjem ishodu situacije. O temi je ZG-magazin već pisao: http://zg-magazin.com.hr/biste-li-kupili-automobil-koji-je-programiran-da-vas-zrtvuje-radi-izbjegavanja-vece-tragedije/

Robotika i umjetna inteligencija su »sadašnjost i budućnost«

U drugom dijelu svog izlaganja, prof. Šnajder naglasio je u tome potreban znanstveni pristup. Naglasio je da su robotika i umjetna inteligencija »sadašnjost i budućnost« jer upravo umjetna inteligencija mijenja sve sfere ljudskog djelovanja, a ponajviše ono što sve zabrinjava jest gubitak radnih mjesta. Šnajder zaključuje kako Kina, unatoč tome što ima veliki broj zaposlenih, može biti ugrožena jer roboti mogu još jeftinije proizvoditi u usporedbi s čovjekom te da bismo se mi u Hrvatskoj educirati po pitanju robotike jer sebe dovodimo u poziciju da budemo eksploatirani.

Iza tribine osobno smo razgovarali sa profesorom Igorom Čatićem koji napominje da živimo u vremenima kada su umjetna inteligencija i robotika došli u središte pozornosti javnosti. Drži da kako i kod svakog tehničkog rješenja postoje prednosti i nedostaci. Ukazuje na činjenicu da postoji skupina ljudi koja unapređuje neku svoju djelatnost, bilo da je riječ o kiborgizaciji ili robotici, ali da iza toga postoje i negativne strane koje ne treba zanemariti. Upravo njih, odnosno posljedice ljudskih aktivnosti, trebaju istraživati društveno-humanističke znanosti, drži profesor Čatić i nadodaje kako postoji »realna opasnost utjecanja na razvoj pojedinca i društva u cijelini«. Pritom zaključuje: »Nije dopustivo, sve ono što mi, kao znanstvenici, možemo zamisliti«.

Majić: Budućnost ljudi je vrlo neizvjesna

Tribini je nazočila i zamjenica gradonačelnika dr. sc. Olivera Majić, doc. Ona je nakon tribine kratko prokomentirala kako je važno o ovoj temi govoriti iz puno razloga koje su naveli predavači doista respektabilni u ovom polju. Ono što ona podržava jest pitanje konteksta, kojega se u svom izlaganju dotaknuo doc. Tomislav Stipančić. Zamjenica gradonačelnika smatra kako je upravo to pitanje vrlo važno te da bi se, nadovezujući se na riječi profesora Stipančića, trebalo dogoditi nešto revolucionarno da bi došlo do vrtoglavog skoka u razvoju umjetne inteligencije i robotike.

Zamjenica gradonačelnika doc. dr. sc. Olivera Majić je s velikim interesom pratila tribinu

Majić kaže kako je, s jedne strane fascinantno što donosi moderna tehnologija, ali da postoje neke sigurnosne, ljudske i druge dileme.

Ocijenila je da je ljudska budućnost vrlo neizvjesna i za nju se ljudska rasa mora maksimalno pripremiti. Naglasila je da je Zagreb uvijek spreman za nove izazove sa gradonačelnikom Milanom Bandićem te da glede informacijske tehnologije Grad najviše pažnje posvećuje sigurnosnim pitanjima s polja zaštite baza podataka. Pritom je iskoristila priliku te kazala: »Sljedeći će se tjedan u Skupštini biti posebna tematska sjednica na temu zaštite osobnih podataka«.

Istaknula je da Grad o spomenutoj problematici vodi puno računa te je zaključila kako vrlo vjerojatno građani koji su bili na tribini nisu očekivali njezino prisustvo, no da »Grad uvijek prepoznaje i predviđa sve relevantne situacije da bi svoje suradnike i građane pripremio i reagirao na takve situacije«.

Spomenimo za kraj da je tribina održana u organizaciji Europskog pokreta Hrvatska, Europskog doma Zagreb i Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku (ZCI-IB).

Komentari su zatvoreni