IBM razvio čip nadahnut ljudskim mozgom, lobiranje za njegovu primjenu je već počelo

IBM razvio čip nadahnut ljudskim mozgom, lobiranje za njegovu primjenu je već počelo

IBM-ov dugoročni cilj je izgraditi »mozak u kutiji« koji troši manje od 1 kW, a ipak može brzo identificirati uzorke u velikim skupovima podataka, rekao je Dharmendra Modha, IBM-ov glavni znanstvenik za mozgom nadahnuta računala

Uz financijsku potporu DARPA-e (eng. Defense Advanced Research Projects Agency) – agencije Ministarstva obrane SAD-a odgovorne za razvoj novih tehnologija za vojsku SAD-a i partnerstva s nacionalnim laboratorijima inženjeri International Business Machinesa (IBM) lani su razvili novi računalni čip za čije je razvijanje kao nadahnuće poslužio ljudski mozak. Inženjeri se nadaju da bi oponašanje strukture ljudskog mozga moglo dovesti do stvaranja nove računalne arhitekture i učinkovitijih računala.

Naime, gledano iz perspektive računalnih inženjera, ljudski mozak se može posmatrati i kao moćno superračunalo koje troši vrlo malo energije. Mozak je također izvrstan u učinkovitoj obradi podataka – milijarde neurona duboko su povezane s memorijskim mjestima – što nam daje mogućnost da pristupamo podacima koji su nam potrebni za donošenje odluke te iz njih izvedemo smisao i nastavimo sa svojim djelovanjem.

Ova temeljna struktura je ono što ljude razlikuje od strojeva. Ona nam daje mogućnost razmišljanja i obrađivanja ​​milijuna dijelova podataka u djeliću sekunde i to svakodnevno, bez da nam glava eksplodira. Računala ne rade na taj način.

Već desetljećima, ona su konstruirana na način da svoje izračune rade u nizu koraka i prenose podatke između mjesta za pohranu memorije i procesora. To zahtjeva podosta energije i dok su računala dobra u raščlanjivanju ogromnih količina podataka, ona nisu toliko dobra u prepoznavanju obrazaca u realnom vremenu.

Gladni Watson

IBM-ov dugoročni cilj je izgraditi »mozak u kutiji« koji troši manje od 1 kW, a ipak može brzo identificirati uzorke u velikim skupovima podataka, rekao je Dharmendra Modha, IBM-ov glavni znanstvenik za mozgom nadahnuta računala. No za razvoj nove tehnologije IBM još mora ishoditi dopuštenje zakonodavca, pa je lobiranje već započelo. Uređaji u koje bi se ugradio ovakav čip mogli bi se koristiti za razne sigurnosne provjere; npr. biometrijsku identifikaciju, prepoznavanje štetnih agensa ili autonomnih letjelica, ili pak za nadzor računalne mreže i uočavanje neuobičajenih aktivnosti na njoj, rekli su znanstvenici.

Superračunalo Watson, najmoćnije IBM-ovo računalo, sagrađeno je na današnjoj arhitekturi računala i troši velike količine energije, što dokazuje nedostatke linearnog izračuna, rekao Modha. Nasuprot tome, novi čip ima sposobnost prepoznati ili »osjetiti« okolinu u realnom vremenu, slično onome što ljudi mogu učiniti s očima i ušima.

Na primjer, čip je bio korišten za igranje računalne igrice ​​Pong u kojoj je pratio kretanje loptice i pomicao dasku kako bi odbijao lopticu. Iako u IBM-u ističu kako bi se tehnologija na kraju mogla koristiti za proizvode potrošačke elektronike, ali i u medicinske svrhe kao što su naočale za slabovidne osobe, takva je primjena još daleko.

Inače, IBM je s Ministarstvom energetike lani potpisao ugovor »težak« 325 milijuna dolara, kojim se obavezao da će do 2017. godine razviti dva napredna superračunala male potrošnje energije. Riječ je o računalima naziva Summit i Sierra, na čijoj bi se izgradnji potencijalno mogla koristiti nova računalna arhitektura.

Do kraja iduće godine, IBM-ov tim se nada da će izgraditi mozak veličine miša s 256 milijuna procesora koji simuliraju neurone. (B. J. / Washington Post / IBM)