Hrvatski jezik treba vlastite stručne nazive

Hrvatski jezik treba vlastite stručne nazive

I u Hrvatskoj se mora ulagati napore da se za pretežan broj stranih riječi pronađu prihvatljivi hrvatski nazivi i to ugradi u Hrvatsko strukovno nazivlje. Zamisao je, upotrebljavati hrvatske riječi gdje je to moguće, ali ipak ne pod svaku cijenu

U sklopu Festivala znanosti u utorak, 21. travnja u prostorijama Tehničkog muzeja prof. dr. Igor Čatić održat će predavanje o strukovnoj komunikaciji za koju je preduvjet stručno nazivlje. Predavanje počinje u 17.15 i završava u 18.00 sati, uključujući i raspravu. »U svom dvorištu možeš pričati i pisati kako hoćeš, na javnoj sceni moraš se izražavati standardnim jezikom (H. Beck, 1943.)«, citat je s kojim će započeti ovo predavanje.

Tehnički muzeji i festivali znanosti mjesta su od javnog interesa i traže standardno izražavanje prihvatljivim strukovnim nazivljem. Hrvatski standardni jezik je sintetički jezik velikih izražajnih mogućnosti, ocjenjuje prof. Čatić. Primjerice, karakteristične temperature mogu se izražavati u pravilu jednom riječi poput tališta, ledišta ili topišta i svodišta. On smatra da se u Hrvatskoj mora ulagati napore da se za pretežan broj stranih riječi pronađu prihvatljivi hrvatski nazivi i to ugradi u Hrvatsko strukovno nazivlje. Zamisao je upotrebljavati hrvatske riječi gdje je to moguće, ali ne pod svaku cijenu. Tako se kompliciranost ne može zamijeniti riječju složen ili kompleksnost, obiljem.

Igor Čatić upozorava kako je jedan od problema o čemu odluku moraju donijeti jezikoslovci je pisanje akronima. Čatić je mišljenja da treba rabiti međunarodne akronime. Primjer je DNK, umjesto DNA. DNK će pronalaziti samo hrvatske tekstove, dok DNA omogućuje pretraživanje cjelokupno raspoloživo znanje. Svima je poznat akronim PVC za poli(vini-klorid) i nije ga moguće pohrvatiti s PVK. Tijekom povijesti razvoja strukovnog nazivlja bilo je više istaknutih pojedinaca, poput B. Šuleka, N. Maleševića, V. Dapca i brojnih kemičara. Hrvatski jezik ima mnogo riječi stranog podrijetla koje su se uspješno uklopile u standardni jezik. Međutim, u posljednje vrijeme prevladava utjecaj analitičkoga, engleskog jezika koji nedovoljno precizan. Primjerice, engleska riječ design ima barem 28 značenja u hrvatskom jeziku. Od koji se samo jedna podudara značenjski s hrvatskom riječi dizajn.

Najnoviji napor je pokretanje projekta Struna (strukovno nazivlje). Rad na tom projektu otvorio je neka pitanja koja pokazuju da jezikoslovci u pravilu mogu biti samo savjetnici stručnjacima za pojedina područja.

O Igoru Čatiću
Prof. Igor Čatić je umirovljeni, a kako kažu njegovi prijatelji neumirovljivi redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje. O čemu svjedoči i ovo predavanje. Svoju profesionalnu karijeru započeo je 1951. učenjem alatničarskog zanata. Po završetku studija, radio je u ME-GI i Tvornici olovaka Zagreb. Godine 1965. zaposlio se na današnjem Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Godine 1974. započeo je karijeru prvoga profesionalnog nastavnika za područje proizvodnje plastičnih i gumenih dijelova na ovim prostorima. Na FSB-u radio je do umirovljenja 2006. Osim na svom užem području, objavljuje izvorne i stručne radove na područjima jezika i filozofije. Veliku pozornost poklanja medijskoj popularizaciji svojih stavova. Vrstan je organizator i sudjelovao je u osnivanju današnjeg Društva za plastiku i gumu i Kluba hrvatskih humboldtovaca.

(zg-magazin)

Komentari su zatvoreni