Hrvatski inovatori imaju rješenje i za zbrinjavanje otpada

Hrvatski inovatori imaju rješenje i za zbrinjavanje otpada

„Mi smo napravili drugačije reciklažno dvorište. Došli smo na ideju da napravimo sklopivi dio, koji će biti jednostavan za transport. Prepoznali smo da ta ideja ne postoji kao inovacija i zato smo ju prijavili i ona je sada u postupku dobivanja patenta“

Valentina Vukoje

Odlaganje je najčešći način zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Prema obvezama koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, nakon 31. prosinca 2017. godine zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenim odlagalištima. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još uvijek izrađuje Plan gospodarenja otpadom. Dok javnost iščekuje novi Plan i konačno rješenje problema zbrinjavanja otpada, kojeg smo dugo godina pokušavali zaobići, hrvatski inovatori i po pitanju zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada imaju svoje rješenje.

Tako je Emil Butala, poznati hrvatski inovator iz karlovačke tvrtke Veta d.o.o, za svoju posljednju inovaciju „Sklopivi ured uz kontejner mobilnog reciklažnog dvorišta“ dobio srebrnu medalju na Sajmu inovacija u Ženevi. Do ideje za ovom inovacijom Butala je došao nakon razgovora s radnicima iz komunalne službe, koji su se često žalili kako imaju problem s prikupljanjem otpada jer imaju velike troškove transporta, ljudstva.

„Mi smo napravili drugačije reciklažno dvorište. Došli smo na ideju da napravimo sklopivi dio, koji će biti jednostavan za transport. Prepoznali smo da ta ideja ne postoji kao inovacija i zato smo ju prijavili i ona je sada u postupku dobivanja patenta“, objašnjava njegov sin Tomislav, koji je direktor i suvlasnik tvrtke Veta d.o.o.

Kako se radi o novoj inovaciji, vodstvo tvrtke trenutačno pregovara s brojnim tvrtkama i komunalnim službama koje bi htjele nabaviti „Sklopivi ured uz kontejner mobilnog reciklažnog dvorišta“. Cijenom je ured konkurentan ostalim proizvođačima, objašnjava nam Butala.

Brojne inovacije Emila Butale

Djelatnici tvrtke Veta razmišljaju i o zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj, problemom s kojim se Hrvatska posljednjih godina intenzivno suočava. „U mobilno reciklažno dvorište se ne prikuplja samo otpad koji će biti uništen, već se ondje prikuplja otpad za reciklažu. Mislim da je nužna selekcija otpada prije njegovog prikupljanja u reciklažna dvorišta“, objašnjava Butala.

Posude za odvojeno prikupljanje otpada

Posude za odvojeno prikupljanje otpada

Njegov otac Emil osnovao je obiteljsku tvrtku 1996. godine, kada su u tvrtci bila zaposlena tri zaposlenika. Danas, 20 godina kasnije, tvrtka ima 50 zaposlenika i izvozi čak 90 posto svojih proizvoda. Tvrtka je u domaćim krugovima poznata po inovacijama osnivača tvrtke Emila Butale.

„Počeli smo s plastično-drvenom policom koja se sklapala bez ikakvih vijaka i bez ljepila. Imala je veliku čvrstoću. Ona se mogla koristiti u kućanstvu, ali i šire. Za nju smo dobili dosta zlatnih odličja na brojnim sajmovima inovacija diljem svijeta. Pokušali smo ju 2000. godine komercijalizirati i započeli smo s prvom isporukom za američko tržište. Nažalost, nakon terorističkog napada na SAD i na Svjetski trgovački centar taj je posao stao. Tada je dolar `pao´ daleko ispod eura i morali smo zaustaviti isporuke. Da smo uspjeli to realizirati, mislim da bismo isporučivali police za cijelo američko tržište“, prisjetio se Butala.

Solarno dijetno staklo još je jedna inovacija Butale. Riječ je o staklu koje vrši propuštanje infracrvenih zraka u jednom smjeru. „To je iskoristivo u pogledu uštede energije. Ono je radilo na principu da se tijekom zimskog razdoblja puštaju infracrvene zrake koje ulaze u prostor koji želimo grijati, a tijekom ljetnog razdoblja staklo se okreće tako da ne propušta vanjske infracrvene zrake da ulaze u prostor. Ta je inovacija bila zapažena u SAD-u. Bilo je to razdoblje kada su tamo bile velike suše pa su Amerikanci razmišljali kako kroz ovu inovaciju mogu uštediti energiju“, objašnjava Butala.

Problemi s patentiranjem i komercijalizacijom 

Zanimalo nas je odakle njegovom ocu ideje za nove inovacije. „On se legne spavati, probudi se i ima ideju za inovaciju. Mislim da se on takav rodio“, kroz smijeh priznaje sin Tomislav.

Ipak sitaucije s kojima se susreću hrvatski inovatori nakon što prime najsjajnija odličja za svoje inovacije, daleko su od obećavajućih. Naš sugovornik priznaje kako je hrvatskim inovatorima najteže nakon predstavljanja inovacije doći do komercijalizacije te inovacije. „Skupa je i zaštita inovacije kao patenta. No ako nemate zaštićenu inovaciju onda ste u opasnosti da će vam netko ukrasti ideju“, objašnjava Butala.

Hrvatska je poznata kako u Europi, tako i u svijetu po svojim inovacijama. No Butala napominje kako problem nastaje pri pronalasku investitora koji su spremni uložiti u financiranje i proizvodnju te inovacije. „Nažalost u Hrvatskoj ne postoji državna institucija koja bi pomagala inovatore. Ljudi su osuđeni da se sami snalaze. Neki imaju sreće da im inovacije budu prepoznate od neke strane kompanije. No vrlo često strani investitori štite svoj profit i ne dopuštaju preveliku dobit za inovatora. Nama nedostaje državna institucija koja bi brinula za inovatore, pomagala im u zaštiti njihovih inovacija“, zaključuje Butala.

—–––––

*Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija