Hrvatska među liderima u transplantaciji srca

Hrvatska među liderima u transplantaciji srca

„U Hrvatskoj imamo 8 do 10 transplantacija na milijun stanovnika što nas stavlja na prvo ili drugo mjesto u svijetu po broju transplantacija srca na milijun stanovnika. Uspjeh nije samo u izvrsnosti naših dvaju centara koji se bave transplantacijom i mehaničkim crpkama, nego i u odličnom donorskom programu”, rekao ja za ZG-magazin predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, akademik Davor Miličić

Ivana Vranješ

Svečanim skupom u srijedu je u Zagrebu obilježeno 30 godina transplantacije srca, 10 godina primjene mehaničke cirkulacije kod zatajenja srca i 20 godina djelovanja Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb.

Na skupu je istaknuto kako je Hrvatska jedna od lidera u transplantaciji organa, uključujući i transplantaciju srca. Za prvu transplantaciju srca prije 30 godina u KBC-u Zagreb zaslužan je kardiokirurg Josip Sokolić sa svojim liječničkim timom.

Tijekom tih godina u Klinici za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb obavljeno je više od 300 transplantacija srca.

Transplantacijski program – kruna kirurškog umijeća

„Transplantacijski program nije samo kruna kirurškog umijeća pojedinog liječnika, nego je i odraz organizacije sustava kako na mikrorazini, a to je bolnička i na makrorazini, odnosno državnoj mreži. Timovi moraju funkcionirati odlično u tom sustavu da bi bio dobar uspjeh što se vidi da na KBC-u Zagreb savršeno funkcionira. Klinika za kardiologiju i Klinika za kardijalnu kirurgiju jedan su od većih trendova KBC-a Zagreb”, rekao je prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb. Osvrnuo se i na uspjeh razvoja dječje kardiokirurgije.

„Prije deset godina 70 posto djece koje je zahtijevalo određenu kardiokiruršku intervenciju upućivano je u inozemstvo, danas je to od 10 do 15 posto, a bilo bi značajno manje kada bi se našao zajednički jezik sa ravnateljstvom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“, istaknuo je Ćorušić

Ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić je istaknuo kako je prije 30 godina transplantacijom srca hrvatska medicina napravila veliki korak u tadašnjoj državi, kao što je i danas unatoč poteškoćama ispred drugih država.

„Profesor Soklić se vratio u Hrvatsku 1983. godine i na zagrebačkom Rebru je napravio nešto što su drugi gradovi tadašnje države samo sanjali“, dodao je Kunjundžić. Naglasio je da su anesteziolozi, kardiolozi i kardiokirurzi koji su radili uz profesora Sokolića pomogli su razvoju kardiokirurgije u Splitu, Osijeku i Rijeci te su ponos hrvatske medicine.

„Transplantacijska medicina je vrh medicine zbog toga što zahtjeva timski rad i što implicira uključivanje ne samo kardiologa, kardiokirurga, nego svih struka poput mikrobiologa, patologa i sve te struke moraju biti izvrsne da bi i rezultat transplantacije bio takav”, rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, inače specijalist interne medicine. Naglasio je kako KBC Zagreb mjesto gdje je po prvi puta u ovim krajevima napravljena transplantacija jetre i sve vrste transplantacije koštane srži.

Zavidni rezultati unatoč teškim uvjetima rada

„U teškim uvjetima uspjeli smo postići zavidne rezultate te i danas, kad je financijska situacija neusporedivo lošija nego u drugim zemljama, u većini zemalja u okruženju , nastavljači onih koji su započeli prije 30 godina nastavljaju biti pri vrhu medicine i na tome im čestitam“, dodao je Reiner.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić rekao je kako je Hrvatski liječnički zbor na sjednici Izvršnog odbora donio odluku o dodjeli velike diplome Klinici kardijalne kirurgije KBC-a Zagreb koja će biti uručena u listopadu kada se uručuju i tradicionalna priznanja članovima Hrvatskog liječničkog zbora i institucijama koje doprinose razvoju zdravstvenog sustava.

„Unatoč brojnim kritikama možemo biti ponosni što smo dionici zdravstvenog sustava Republike Hrvatske jer je izuzetno kvalitetan u okvirima mogućeg. Mislim da je mjerljiv sa brojnim drugim sustavima kako u Europi pa i u svijetu i na to možemo biti ponosni“, tvrdi Krznarić.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Klarica je rekao da je Medicinski fakultet koji je bio odgovoran za razvoj biomedicine u Hrvatskoj i susjednim zemljama sada infrastrukturno i kadrovski omogućio iskorake u mnogim poljima medicine pa i u transplantacijskoj medicini.

Zatajenje srca – globalni javnozdravstveni problem

Akademik Davor Miličić

Predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila, akademik Davor Miličić osvrnuo se na zatajenje srca. Naglasio je kako je Hrvatska među zemljama u svijetu poznata po liječenju zatajenja srca što je jedan od glavnih brendova hrvatske medicine posebno KBC-a Zagreb. Miličić je rekao kako je zatajenje srca globalni javnozdravstveni problem i u suvremenom svijetu od njega boluje 2 posto populacije, a u starijim dobnim skupinama to je 10 i više posto.

Smatra se da je to jedna od najskupljih dijagnoza današnjice, jer je odgovorna za jednu trećinu bolničkih smrti, za velike troškove vezane uz potrebu čestim posjetima liječnicima, uzimanje kombiniranih lijekova, liječenja različitim uređajima. Ta bolest se naziva i najčešćom zloćudnom bolesti današnjice, jer unatoč svim terapijskim pokušajima od kojih su neki hvalevrijedni smrtnost je 50 posto unutar pet godina. Unatoč tome što se zatajenje srca može usporediti sa zloćudnom bolesti za nemali broj naših bolesnika koji dođu do krajnje faze postoji rješenje“, rekao je Miličić.

Radikalno rješenje je presađivanje srca koje omogućuje najvećem broju takvih bolesnika gotovo normalan višegodišnji život, veliki napredak je postignut i u suvremenoj tehnologiji, a to su mehaničke srčane crpke koje umjesto transplantacije mogu biti trajna terapija.

„U Hrvatskoj imamo 8 do 10 transplantacija na milijun stanovnika što nas stavlja na prvo ili drugo mjesto u svijetu po broju transplantacija srca na milijun stanovnika i to je veliki uspjeh naše transplantacijske medicine što nije samo zasluga kardiologa, kardiokirurga, nego svih intezivista raznih struka diljem Hrvatske koji prepoznaju i dojavljuju da kod njih postoje potencijalni donori, jer bez dobrog donorskog programa nema transplantacijskog programa. Uspjeh nije samo u izvrsnosti naših dvaju centara koji se bave transplantacijom i mehaničkim crpkama, nego i u odličnom donorskom programu koji je jedinstven, svehrvatski i po kojem je Hrvatska prepoznata kao prva u svijetu”, rekao je za ZG-magazin doktor Miličić.

Jedan od pacijenata kojem je obavljena transplantacija srca je 23-godišnji Luka Vugroč.

„Prije transplantacije srca bio sam priključen na ECMO uređaj koji mi je bio zamjena za srce i pluća. Zbog problema sa srcem 2007. godine sam završio u bolnici. Od 2007. do 2011. godine pokušali su me liječiti lijekovima. No kako mi se stanje 2011. godine pogoršalo priključili su me na ECMO uređaj što je trajalo šest dana i bio sam u induciranoj komi. Nakon toga je uslijedila transplantacija srca i već sedam godina sam transplantirani pacijent“, ispričao je za ZG-magazin Luka Vugrač.

Dodao je kako danas živi normalno sa transplantiranim srcem kao zdrav čovjek te nema nikakvih problema.

„Radim u obiteljskoj tvrtki. Uključen sam u sva događanja za transplantirane pacijente, pomažem im u komunikaciji, u rješavanju njihovih problema. Nakon transplantacije srca shvatio sam da imam novu šansu i odlučio sam napraviti što sam prije htio“, rekao je Vugrač.