“Hrvatska je umjetnost u potpunosti marginalizirana i degradirana”

“Hrvatska je umjetnost u potpunosti marginalizirana i degradirana”

Švec Španjol: Kada sam prije pet godina pokretala stranicu PerceiveArt nisam imala prevelika očekivanja. Situacija u kulturi i umjetnosti bila je sve lošija i smatrala sam da se neke stvari moraju promijeniti ili da je barem nužno javno progovoriti o problemima u struci. Jedan od njih bio je suženi medijski prostor za stručno praćenje umjetničkih događanja u Hrvatskoj

Razgovarao: Miroslav Pelikan              

Nezavisna kustosica Sonja Švec Španjol ovih dana obilježava petu obljetnicu djelovanja svoje neprofitne mrežne stranice PerceiveArt koju je pokrenula s ciljem afirmacije umjetnika. Obljetnicu će obilježiti izložbom”PerceiveArt – Leave a Trail” koja će biti otvorena 13. studenoga.

Ovih dana obilježavate petu obljetnice rada vaše internetske stranice PerceiveArt. Jeste li zadovoljni odjecima, rezultatima?

Mogu reći da sam zadovoljna rezultatima. Evo, petu obljetnicu rada obilježavam grupnom izložbom naziva “PerceiveArt – Leave a Trail” koja se otvara 13. studenoga 2018. u 20 sati u Galeriji Zvonimir u Zagrebu. Na izložbi sudjeluje 117 umjetnika koji su na neki način u proteklih pet godina predstavljeni na mrežnoj stranici i izuzetno se veselim obljetnici i druženju s dragim ljudima i suradnicima. Kada sam započela s cijelim projektom pokretanja stranice, sve se odvijalo vrlo sporo. Stranica je bila gotovo nevidljiva i bilo je potrebno uložiti puno vremena i angažmana kako bi se proširila informacija o novom mediju posvećenom likovnoj umjetnosti. Nisam htjela uzimati plaćene oglase ili na bilo koji način ovisiti o nekome tko bi mi mogao uvjetovati ili diktirati sadržaj, pa je sam proces “širenja glasa” išao sporije. No nakon prve dvije-tri godine stvari su se počele polako razvijati. Sve više i više ljudi je čulo za PerceiveArt i više nisam morala umjetnike vući za rukav da mi daju intervju, već su se sami počeli javljati s prijedlozima za suradnju.

Nakon pet godina s ponosom mogu reći kako su se stvari naveliko promijenile. Obzirom da su svi tekstovi na stranici autorski, pojedine tekstove su prenijeli i drugi portali, dok su neki poslužili kao reference u istraživačkim tekstovima. Stranicu najviše prate čitatelji iz Hrvatske, BiH, Srbije, Francuske, SAD-a, Slovenije, Njemačke, Austrije, Crne Gore i Švedske. Od objavljenih tekstova u posljednje dvije godine najčitaniji su kritički osvrti na velike retrospektivne izložbe poput onih Miroslava Kraljevića i Mencija Clementa Crnčića, a veliki interes čitatelji su pokazali i za rubriku ‘Putovanja’, pa su među 10 najčitanijih tekstova svoje mjesto pronašli i putopisi o Beču, Maldivima, Schönbrunnu, Pragu, Barceloni i Hallstattu.

Na kojim temeljima djeluje vaša stranica?

Stranica djeluje s namjerom kvalitetnog i stručnog prezentiranja područja likovne umjetnosti široj javnosti. Temelj i cilj stranice je otkrivati i promicati kvalitetne projekte, izložbe i umjetnike, ukazivati na dobro i loše u struci, komunicirati s umjetnicima, kolegama i zainteresiranom javnošću te približiti područje likovne umjetnosti široj publici pisanjem stručnih, ali razumljivih tekstova koji ne distanciraju, već približavaju umjetnički sadržaj.

Prije pet godina, što ste očekivali i čemu se nadali?

Nisam imala prevelika očekivanja, znala sam samo da želim pokrenuti nešto novo i vidjeti ima li sve to smisla. Situacija u kulturi i umjetnosti bila je sve lošija i lošija i smatrala sam da se neke stvari moraju promijeniti ili, ako ništa drugo, da je nužno o njima javno progovoriti kako bi se ukazalo na ključne probleme u struci. Jedan od problema bio je suženi prostor za stručno praćenje umjetničkih događanja u Hrvatskoj, jer su žutilo i plaćeni oglasi zamijenili rubrike o kulturi i umjetnosti. Rijetki su mediji koji danas aktivno prate područje umjetnosti i kulture, a i čini mi se da su uvijek nekako više zastupljeni film, kazalište i glazba negoli likovna umjetnost. Ugasile su se i mnoge tiskovine, a one koje su ostale smanjile su prostor za likovne recenzije ili promociju umjetničkih projekata. Nadala sam se da će stranica zaživjeti kao jedna nova niša ili prostor za promociju umjetnosti, što se na kraju i ostvarilo. Naravno da tu ima još puno želja i mjesta za napredak, no vjerujem da se i to može postići ako postoji volja, želja, predani trud i rad i prvenstveno vjera u ono što radite.

Koje ste osobite autore predstavili u proteklom razdoblju?

U proteklih pet godina objavljeno je oko tristotinjak autorskih tekstova i kroz njih je predstavljeno jako puno umjetnika. Meni osobno je svaki autor osobit na svoj jedinstveni način i fascinira me načinom percepcije i interpretacije svijeta oko sebe. Ponekad se poklopi da je umjetnikov izričaj blizak mojim osobnim afinitetima, a ponekad me opus u potpunosti iznenadi i potakne na nove mogućnosti promišljanja i djelovanja. Obzirom da sam sada okupirana pripremom izložbe povodom obljetnice portala možda bih istaknula 17 autora koji sudjeluju na izložbi: Ivana Bajcer, Jovica Drobnjak, Rene Grgić-Đaković, Luka Hrgović, Janko Ivčić, Max Juhasz, Zoran Kakša, Nikolina Knežević, Duje Medić, Sandra Radić Parać, Relja Rajković, Ana Sladetić, Miran Šabić, Dragan Šijački, Nik Titanik, Eugen Varzić i Anton Vrlić. Riječ je o umjetnicima različitih generacija i raznolikih izričaja koje osobno cijenim i poštujem, te čiji rad pratim i smatram kvalitetnim i jedinstvenim.

Koliko vam je važan broj pregleda, dolazaka na stranicu?

Broj pregleda mi je bitan isključivo u kontekstu potvrde da trud, rad i predanost imaju nekakav smisao, svrhu i rezultat. Stranica je u potpunosti neprofitnog karaktera. Ne naplaćujem tekstove koje pišem i objavljujem na web stranici, nemam plaćene reklame niti sponzore te je jedini cilj stranice promocija umjetnosti i umjetnika, približavanje umjetnosti široj javnosti i pozicioniranje umjetnosti u kontekstu hrvatske realnosti. Ako ona nije čitana, onda njezino postojanje nema smisla. Ako je aktivna i ako služi kao platforma za promicanje umjetnosti, razmjenu iskustava i širenje informacija te potencijalno umrežavanje – onda se isplati i ima smisla nastaviti s djelovanjem.

Vjerujete li kako možete izgraditi određeni stav javnog mišljenja?

Mislim da svojim radom mogu ponuditi jednu drugačiju verziju tj. mogućnost djelovanja. Naime, ideja pokretanja mrežne stranice o umjetnosti nametnula se kao prijeko potrebna niša unutar koje je bilo moguće ostvariti vlastito djelovanje u struci prema parametrima koje sam si sama postavila. Prioritet mi je bio (i ostao) pisati objektivno i kritički, ne spuštati se na razinu osobnih obračuna (što je nažalost čest slučaj u našoj struci), birati projekte, izložbe i umjetnike po kvaliteti, a ne prema poznanstvima ili koristoljublju, te omogućiti prostor za predstavljanje manje poznatih umjetnika svih generacija koji kvalitetno stvaraju, ali nisu eksponirani. Ne kažem da ne postoje već ljudi ili mediji koji rade slične stvari, dapače, ali mislim da su generalno u manjini i čini mi se da su prevladali neki drugi parametri prema kojima novinari i likovni kritičari odlučuju kako i koga će popratiti i koje će izložbe i projekti biti zastupljeni u medijima.

Što vam se ne sviđa u aktualnom trenutku kulture?

Ne sviđa mi se činjenica da je hrvatska umjetnost u potpunosti marginalizirana i degradirana. Ne sviđa mi se što se iz godine u godinu izdvaja sve manje i manje financija iz državnog proračuna za područje kulture i umjetnosti. Ne sviđa mi se što se smanjuje satnica likovnog odgoja u školama. Ne sviđa mi se što tržište umjetnina nije uređeno i što umjetnici u Hrvatskoj ne mogu živjeti isključivo od svog samostalnog rada i prodaje svojih djela.

Što bi posebice istaknuli kao iznimnu vrijednost, naravno u svijetu kulture?

Kao iznimnu vrijednost istaknula bih činjenicu da unatoč uistinu krajnje okrutnim i nezahvalnim prilikama u zemlji imamo pregršt izvrsnih umjetnika koji i dalje predano stvaraju i trude se izlagati, rade kao pedagozi u školama i na fakultetima i prenose svoja znanja i iskustva mladim generacijama. Mislim da je to neprocjenjiva vrijednost koju bismo trebali više njegovati, cijeniti i podupirati.

Planovi, ideje, želje…?

Planovi su prvenstveno usmjereni na uspješnu realizaciju velike grupne izložbe povodom 5. obljetnice mrežne stranice PerceiveArt. Zaista želim da sve bude na razini i da umjetnici budu zadovoljni. Potom slijedi još jedna izložba u Zagrebu i pripreme za iduću godinu u kojoj me čekaju odlični novi projekti: 46. ZILIK u Karlovcu, dvije retrospektive u Zagrebu, pisanje prve monografije, žiriranje jedne trijenalne izložbe i niz manjih projekata samostalnih izložbi s divnim umjetnicima diljem Hrvatske.

Neovisna ste kustosica.

Jesam. Mnogi se iznenade kada im kažem što i kako radim, jer nije riječ o uobičajenom načinu djelovanja u našoj struci, barem ne u Hrvatskoj. Većina kolega je zaposlena u galerijama, muzejima, institutima ili školama. Inače, djelovanje kao freelancer je teško i zahtjevno u bilo kojoj struci, a kamoli još u području umjetnosti i kulture. Nema radnog vremena, radite svaki dan cijeli dan i vikendom, ljudi zovu kad god se sjete i ponekad se osjećate kao 24satna služba za korisnike. No ja zaista volim svoj posao i radim ga predano i sa svim srcem. U posljednjih pet godina otkako djelujem u ovakvom obliku upoznala sam izuzetno puno divnih ljudi kako umjetnika tako i poslovnih suradnika, a neki su mi postali i dragi prijatelji. Iako je ovakav način djelovanja krajnje nesiguran, jer ovisite od projekta do projekta i nikad ne znate što vas čeka u narednih nekoliko godina, a o nestabilnim i neredovitim izvorima financiranja da i ne govorim, nezavisno djelovanje mi omogućuje maksimalnu slobodu u odabiru projekata na kojima želim sudjelovati i ljudi s kojima želim surađivati i to me istinski čini sretnom i zadovoljnom.

Ostavi komentar

*