Hrelja: Borit ćemo se protiv nadstandarda u zdravstvu jer umirovljenički džepovi to ne mogu izdržati

Hrelja: Borit ćemo se protiv nadstandarda u zdravstvu jer umirovljenički džepovi to ne mogu izdržati

»Osim zdravstvene reforme koja ide na štetu umirovljenika, Vlada priprema i mirovinsku reformu kojom će još više otežati odlazak u mirovinu onima koji su blizu mirovine, a ne mogu se zaposliti jer ih tržište rada »ne treba«. Zato smo tu, da se izborimo protiv povećanja cijene police dopunskog. Pokrenuli smo potpisivanje peticije i odaziv građana je odličan«, kaže čelnik HSU-a

Razgovarala: Snježana Kratz

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja u razgovoru za ZG-magazin najavljuje da će se njegova stranka zauzeti za to da zdravstvena njega ostane dostupna svima i da se mirovine povećavaju u skladu s rastom gospodarstva. No upozorava kako bez demografske obnove i novih radnih mjesta neće biti prostora za poboljšanje standarda umirovljenika. S nama je podijelio i svoja razmišljanja o Zagrebu…

Zašto volite Zagreb? U njemu (ni)ste odrastali?

Nisam odrastao u Zagrebu već u Puli. U Zagrebu živim već 12 godina i već dugo vremena se ovdje osjećam kao kod kuće.

Gdje danas živite u Zagrebu, kojem kvartu? Kakav je, nedostaje li mu što?

Trenutno živim na Trnju. Naravno da mi se sviđa kvartu u kojem je spojena arhitektura »starog« Zagreba s modernim elementima. Iako je riječ o centru grada, ima mnogo zelenila, a moja zgrada se nalazi u mirnom dijelu Trnja. Taj mir me veseli posebice nakon napornog radnog dana. Ne mogu pronaći značajnije nedostatke, zadovoljan sam svojim kvartom i gradom.

Od kada se bavite politčki angažiranim radom?

U politici sam od 2003. godine kad sam u Sabor izabran kao nestranački kandidat u osmoj izbornoj jedinici. Nakon toga snažnije sam se angažirao u Hrvatskoj stranci umirovljenika čiji sam danas predsjednik.

Zašto ste krenuli tim putem? Kakav je bio položaj umirovljenika nekad, a kakav je danas?

Moj prvi društveni angažman bio je u brodogradilištu Uljanik gdje sam radio prije političke karijere. Zajedno sa svojim tadašnjim kolegama sam se borio za radnička prava. Shvatio sam da ulaskom u politiku mogu napraviti više, a konkretni je povod bila borba za povrat duga umirovljenicima, što je projekt na koji sam iznimno ponosan jer je uspješno završen. Podsjetit ću vas, izborili smo 10,5 milijardi kuna za umirovljenike. Teško je uspoređivati situaciju prije 15 i više godina jer danas imamo puno više umirovljenika i manje radnika što u dugoročnoj perspektivi nije dobro. Bez velike demografske ekspanzije i otvaranja velikog broja novih radnih mjesta će biti sve teže osiguravati novac za mirovine.

Koji su danas gorući problemi? Što hrvatska javnost treba znati?

Rad je za nas svetinja. Uvijek ponavljam da su današnji umirovljenici svoje mirovine zaradili cjeloživotnim radom. Radničke mirovine nisu milostinja kako ih neki danas žele prikazati. Gorući problem su, naravno, male mirovine a za to nipošto nisu krivi umirovljenici!

Koliko umirovljenika broji Hrvatska?

Danas u Hrvatskoj imamo 1,2 milijuna umirovljenika.

Možete li prokomentirati najavljeno poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja – kuda će to dovesti naše umirovljenike?

Osim zdravstvene reforme koja ide na štetu umirovljenika jer će im poskupjeti zdravstvena zaštita, Vlada priprema i mirovinsku reformu kojom će još više otežati odlazak u mirovinu onima koji su blizu mirovine, a ne mogu se zaposliti jer ih tržište rada »ne treba«. Zato smo tu, da se izborimo protiv povećanja cijene police dopunskog. Pokrenuli smo potpisivanje peticije i odaziv građana je odličan! Vjerujemo u naš uspjeh jer Vlada ne smije i ne može ignorirati stvarnost!

Što mislite o namjerama ministra zdravlja o uvođenju tzv. nadstandarda u zdravstvu? Dijeli li to ljude na one koji će se kao bogati moći liječiti i one koji to zbog financijske nemogućnosti – neće?

Teško mi je govoriti o nadstandardu i drugim reformama jer ova Vlada, barem za sad, o reformama priča samo puštajući priče u javnost putem medija. Nema konkretnih prijedloga na stolu. Ako prijedlog o nadstandardu zaista zaživi, borit ćemo se protiv toga jer mi nikako nije jasno da umirovljenik koji je cijeli radni vijek izdvajao za zdravstvo sutra neće moći otići liječniku jer nema novca. To je zaista nevjerojatno! Umirovljenički džepovi to neće moći izdržati, a ljudi nisu brojevi i stanje u bilanci.

Koja je najniža mirovina i koliko je takvih ljudi u Hrvatskoj ? Što vaša stranka namjerava ubuduće poduzeti za kvalitetniji život ljudi treće životne dobi?

Najniža mirovina ovisi o godinama radnog staža i uplatama u mirovinski fond, ona nije određena nekim novčanim iznosom. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 3.383,27 kuna, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za siječanj 2016. (5.646 kuna) iznosi 59,92 %. Trideset godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Sedamdeset je godina prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. To su suhi statistički podaci i oni zorno prikazuju kakav je život umirovljenika u Hrvatskoj. Mi ćemo se truditi da zdravstvena njega bude dostupna i da se mirovine povećavaju u skladu s rastom gospodarstva, ali kako sam već na početku rekao, bez demografske obnove i novih radnih mjesta nema prostora za radikalne promjene i život umirovljenika kakav je, primjerice, u bogatim zapadnim zemljama. A tome težimo.

Prokomentirajte ukratko i Ovršni zakon, brojku onih koji žive u dužničkom ropstvu. Može li se i kako taj problem na neki način početi rješavati?

Prevelik broj naših sugrađana živi u financijskoj blokadi i to je jedan od gorućih problema. Mi smo se izborili da se ne može cijela mirovina ovršiti, kako se radilo prije, i to je naš doprinos, a nastavit ćemo se boriti i dalje u okviru naših mogućnosti.

Što je sa ukidanjem povlastica saborskim zastupnicima?

Što se tiče privilegija saborskih zastupnika, jedna od prvih odluka Kukuriku koalicije na početku prošlog mandata je ukidanje povlaštenih saborskih mirovina i to se dogodilo na izričito inzistiranje HSU-a, što mnogi danas zaboravljaju. Da nije bilo našeg angažmana, privilegije bi bile još veće, a treba ih i dodatno skresati jer zastupnici moraju dijeliti sudbinu svoga naroda.

Koliko je Zagreb prilagođen osobama treće životne dobi?

Zagreb je jedan od najsocijalnijih gradova u Hrvatskoj na što sam ponosan, jer u tome udio ima i naša stranka. Iako ni u Zagrebu situacija nije baš bajna, ali ipak je bolja nego u drugim dijelovima Hrvatske. U sljedećem razdoblju ponajprije bi naglasak trebalo staviti na izgradnju domova umirovljenika. Što se tiče opće situacije, smatram da su problemi izraženi u gospodarenju otpadom i u prometu, za čije rješavanje treba i novca. Imamo još puno posla, srećom energije nam ne nedostaje pa sam optimist.