“Houston, we’ve had a problem!”

“Houston, we’ve had a problem!”

U zapovjednom modulu svemirskoga broda Apollo 13 bili su zapovjednik Jim Lovell, Fred Haise i Jack Swigert. Let je bio rutinski sve dok se nije javio Swigert: Okay, Houston, we’ve had a problem here! U centru za praćenje otkrilo se da je zapovjedni modul ostao bez dviju od tri električne baterije te da nakon eksplozije koja je potresla svemirski brod iz servisnog modula istječe plin / Prije 111 godina Ferdinand Budicki je u Zagreb dovezao prvi automobil

Dogodilo se na današnji dan:

1871. – Rođen Ferdinand Budicki, trgovac, automobilist i avanturist. Ostao je zapamćen kao prvi građanin Zagreba koji se u naš grad dovezao automobilom. Iako o tome nema provjerenih podataka, vjeruje se da je to bilo u travnju 1901. godine, u vrijeme kada su usporenim Zagrebom još prometovali konji i pješaci. Budicki je rabljeni automobil marke Opel, star dvije godine, kupio u Beču za 4000 kruna. Na međunarodnoj izložbi automobila u Berlinu 1899. taj je automobil bio nagrađen prvom nagradom.

budickiAutomobil je imao jednocilindrični motor ugrađen straga, snage 3,5 KS (2,6 kW) pri 650 0/min, obujma 1545 ccm, mase 520 kg. Prijenos snage vršio se preko lanca na stražnje kotače. Najveća brzina mu je iznosila 30 km/h, a trošio je 10 l benzina na 100 prijeđenih kilometara. Kako bi se dovezao u Zagreb, Budicki je prošao poduku o vožnji na stazi Pratera u Beču. Dodatnu obuku stekao je promatrajući vožnju u električnom tramvaju, smjestivši se iza samog vozača. Put do Zagreba trajao je dva dana. „Pogotovu su se plašili konji, a ni s ljudima tada nije bilo lahko! Nije bilo anlasera, pa smo se mučili kurblanjem. Zarađeni su mnogobrojni žuljevi dok se nije pojavila iskra. Nije bilo rezervnih kotača. Kotač se mogao skinuti samo u radionici. Zračnica se krpala samo na cesti. Automobili su tada trošili puno više ulja. Uopće nisu imala stakla niti krova pa smo bili mokri“, opisao je Ferdinand Budicki u jednom razgovoru. Premda je svjedodžbu za upravljanje automobilom već dobio u Beču, jedan od osnivača Hrvatskog automobilskog kluba morao je ponovno polagati vozački ispit 27. srpnja 1910. u Zagrebu, gdje je dobio vozačku dozvolu pod rednim brojem 1.

Budicki inače potječe iz ugledne zagrebačke obrtničke obitelji. Drugi razred realke završio je u Rakovcu. Nastavio je izučavanjem bravarskog zanata. Nadopunjuje stečena znanja u inozemstvu izučavajući mehanički obrt. U Beču sastavlja vlastiti bicikl. 1897. za osam mjeseci prevaljuje biciklom 17 323 km proputovavši pri tome gotovo čitavu Evropu i sjevernu Afriku. Pouzdan je podatak da je 1902. godine došao motorkotačem iz Beča u Zagreb, a 1905. u društvu natporučnika Mukija Mannsbarta, Rudolfa Kraala i Mirka Bothea poletio je balonom Turul. Spustili su se kod Mraclina pokraj Velike Gorice.

Nakon što je u Zagrebu otvorio mehaničku radionicu, 1. ožujka 1898. Budicki je otvorio trgovinu bicikla i šivaćih strojeva, pa je proširio posao fonogramima i gramofofonima, a malo kasnije automobilima i motorkotačima. Prvo automobilsko generalno zastupstvo automobila Ford za Hrvatsku i Slavoniju preuzima 1910. Zastupnik Forda bio je punih osamnaest godina. Godine 1929. uvodi prve taksimetre i prve autobuse koji su vozili na relaciji Zagreb – Sv. Ivan Zelina, zatim Zagreb – Šestine, od centra prema Pivovari, prema Maksimiru i Mirogoju. Nadolazeća svjetska kriza 1929. prisiljava Budickog da napusti trgovinu automobilima. Zadržava samo mehaničku radionicu. Svojim iskustvom i duhom učinio je mnogo za napredak našeg biciklističkog i automobilističkog sporta.

1970. – Raketa Saturn V. uzletjela je 11. travnja iz svemirske luke Cape Kennedy na Floridi prema krateru Fra Mauro na Mjesecu. U zapovjednom modulu svemirskoga broda Apollo 13 bili su zapovjednik Jim Lovell, Fred Haise i Jack Swigert. Od prve šetnje Armstronga i Aldrina na Mjesecu nije još prošlo devet mjeseci. Sada je treća ekspedicija na svojem 3,5 dana dugom letu provjeravala sustave broda prije ulaska u orbitu oko Mjeseca. Let je bio rutinski sve dok se nije javio Swigert: Okay, Houston, we’ve had a problem here! (Halo, Houston, imamo problem!).

U centru za praćenje otkrilo se da je zapovjedni modul ostao bez dviju od tri električne baterije te da nakon eksplozije koja je potresla svemirski brod iz servisnog modula istječe plin. Havarija se dogodila na udaljenosti 320 tisuća kilometara od Zemlje, a Apollo 13 se približavao putanji oko Mjeseca.

Stručni tim u Houstonu načinio je riskantan plan za spašavanje koji se oslanjao na neoštećeni lunarni modul. Raketni su motori uključeni kako bi brod promijenio putanju i nakon jednog obilaska oko Mjeseca poletio prema Zemlji. Manevar je uspješno obavljen, no još nisu bili riješeni svi problemi. Astronauti su se preselili u lunarni modul koji je predviđen za dvočlanu posadu i boravak od 45 sati. Sada je morao izdržati trojicu astronauta 90 sati. Bez dovoljno energije za grijanje, posada je trpjela zbog hladnoće. Svakim izdisajem rastao je sadržaj ugljičnog dioksida u zraku. No, posada je uspjela postaviti u lunarni modul posude s litijevim hidrodioksidom koji je vezivao na sebe ugljični dioksid iz zraka. Na kraju leta zapovjedni je modul čekao ulazak u atmosferu pod vrlo strmim i neprovjerenim ulaznim kutom. Modul je čekalo veliko opterećenje zbog trenja zraka i visoka temperatura u kabini.

Sreća je bila na strani posade Apolla 13 i ona se uspješno vratila na Zemlju. Kasnije analize pokazale su da je nezgodu izazvala eksplozija spremnika za kisik broj 2 servisnog modula, uzrokovana neispravnim grijačem. Krater Fra Mauro posjetila je sljedeća ekspedicija Apolla 14. (B. J.)

Predsjednik Richard M. Nixon i posada Apolla 13 salutiraju američkoj zastavi na ceremoniji u zračnoj bazi na Havajima. Prije toga astronauti John Swigert, Jim Lovell i Fred W. Haise primili su najviše civilne nagrade Sjedinjenih američkih država “Presidential Medal of freedom” – nagrade za borbu za slobodu u svijetu.