“Hitno povećati konkurentnost nautičkog turizma”

“Hitno povećati konkurentnost nautičkog turizma”

Nautički je sektor u razdoblju od 1995. do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih sektora u hrvatskoj ekonomiji, a od 2009. počinje njegova snažna stagnacija

Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, na sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora koja se održala 26. travnja naglasila je kako je nužno što hitnije poboljšati konkurentnost nautičkog turizma jer je riječ o važnom segmentu naše turističke ponude. Tema sjednice bila je „Prijedlozi i mjere za unaprjeđivanja nautičkog turizma u RH“ čiji su prihodi samo dio aktivnosti koje donose profit turističkoj branši.

Sjednica je održana na inicijativu nautičkog sektora u Hrvatskoj koji je okupljen putem niza strukovnih udruga pri HGK (Udruženje hrvatskih marina, Udruženje pružatelja usluga na plovilima – charter, Udruženje turističkih brodara i Udruženje male brodogradnje) i udruga nautičkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te različitih nacionalnih i regionalnih udruga malih na kojoj su strukovne udruge predstavile prijedloge odnosno mjere kojima bi Vlada RH mogla osigurati nesmetan daljnji razvoj nautičkog turizma.

„Prosječna dnevna potrošnja nautičara pri plovidbi iznosi 100 eura, što je znatno više od potrošnje stacionarnoga gosta“, istaknula Krešić-Jurić. Oni na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 noćenja, od čega oko devet noćenja u marinama. Krešić-Jurić je istaknula kako je do sada podrška razvoju nautičkog turizma bila više deklarativna, a prisutna je i neusklađenost zakonodavstva u području pomorskog dobra. Učinkovito rješavanje problema iziskuje suradnju resornih ministarstava te ostalih relevantnih subjekata.

„Nautički je sektor u razdoblju od 1995. do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih sektora u hrvatskoj ekonomiji, a od 2009. počinje njegova snažna stagnacija“, ukazao je Roko Vuletić iz HUP-a. U posljednje je četiri godine sagrađeno samo šest novih marina s oko 1000 vezova. Prodaja plovila u Hrvatskoj (građanima Hrvatske i strancima, državljanima koji brodove drže pod hrvatskom zastavom) pala je tijekom 2009. godine za 80 posto. „Izravna bi ulaganja u gradnju 10.000 novih vezova te minimalnu prateću infrastrukturu marine iznosila 550 milijuna eura, a tri nova veza u marini generiraju jedno novo radno mjesto“, rekao je Vuletić. Uzroci stagnacije su mnogobrojni, a neki su od njih nepotpuna planska odnosno prostorna dokumentacija, sporost administracije, preskupa koncesija te PDV na cijenu veza koji iznosi 23 posto, dok za turističku djelatnost iznosi 10 posto. „Potrebno je što hitnije oživotvoriti Strategiju razvoja nautičkog sektora u Hrvatskoj i hitno treba ukinuti posebni porez na plovila, tzv. trošarinu“, upozorio je Vuletić.

Branimir Mađer iz HGK naglasio je da treba uskladiti definicije plovila, izjednačiti troškove upisa i pregleda plovila i proceduru s praksom u državama članicama EU. Nužno je zadržati povlaštenu stopu PDV-a od 10 posto za charter. Prema važećim zakonskim propisima u Hrvatskoj nije moguće obavljati charter djelatnosti s plovilima pod zastavama država članica EU. Zbog toga hitno treba odrediti uvjete obavljanja charter djelatnosti nakon ulaska Hrvatske u EU vodeći računa o zaštiti hrvatskih tvrtki. Mali brodari nisu konkurentni u odnosu na susjedne zemlje. Cijena usluga malih brodara ovisi o cijeni pogonskoga goriva za koje trenutno plaćaju puni iznos, dok konkurentne susjedne zemlje Italija i Slovenija omogućuju brodarima kupnju goriva po povlaštenoj cijeni. Izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama treba omogućiti brodarima korištenje “plinskog ulja obojenog plavom bojom” kao pogonskoga goriva, rekao je Mađer i aktivno uključiti strukovna udruženja u osmišljavanje i kreiranje promocije nautičkog turizma i Hrvatske kao nautičke destinacije, zaključeno je na Odboru.