Gustav Klimt – slavitelj ženske ljepote

Gustav Klimt – slavitelj ženske ljepote

Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio žene kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života

Dogodilo se na današnji dan

1461. – U Dubrovniku rođen Džore Držić, hrvatski renesansni pjesnik (umro u Dubrovniku u 40. godini života). Bio je ugledni dubrovački pučanin, jedan od najboljih govornika toga vremena. U njegovim pjesmama prevladavaju teme o ljepoti i ljubavi, a uglavnom su kratke i izjavne, upućene nekoj osobi ili predmetu. Džore Držić može se smatrati i začetnikom moderne hrvatske drame.

1597. – U Rimu sa 6. na 7. veljače umro Frane Petrić (rođen 25. travnja 1529. u Cresu), filozof, pjesnik i polihistor. Njegovo se ime pojavljivalo i kao Petris, Petriš, Petričević, a on se potpisivao samo latinski Franciscus Patricius.

Njegov je život bio pun uspona i padova. Mladenačkim djelom Sretan grad pokazao je kako zamišlja idealnu društvenu zajednicu, čime je preteča Campanellina djela Država sunca. U Raspravama o peripatetičkoj filozofiji odriče Aristotelu originalnost i znanstvenu vrijednost. Vlastiti filozofski sustav, koji se zasniva na Platonu i neoplatonizmu, izložio je u opsežnom traktatu Nova opće filozofija. Pokušao je dokazati da je Platonova filozofija najprimjerenija kršćanstvu, a ne Aristotelova misao, kako je stoljećima vladalo u teologiji.

Razvija misao da valja početi od svjetla, koje onda vodi do pravog uzroka. I prirodi je, misli Petrić, uzrok u svjetlu. U svojoj poetici također se suprotstavlja Aristotelovim mislima tvrdeći da se umjetnost ne zasniva na oponašanju. Iako mu je filozofija bila glavno područje rada, bavio se i retorikom, historiografijom, vojnim disciplinama, matematikom, geometrijom i medicinom.

Pokopan je u crkvi svetog Onofrija kraj Torquata Tassa, s kojim je u mladim danima vodio nepoštednu literarnu polemiku.

1Klimt_Poljubac918. – U Beču umro Gustav Klimt (rođen 14. srpnja 1862. u Beču), glasoviti učitelj Oskara Kokoschke i Egona Schiela, suosnivač skupine Secesija. Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost art nouveau donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Freudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio žene kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.

Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.

Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom 1880-tih i 1890-tih godina. Godine 1897. skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je Secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Nije bio buntovnik, klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918., nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.

1988. – U Zagrebu umro Zvonimir Rogoz (rođen 10. listopada 1887. u Zagrebu), proslavljeni hrvatski kazališni i filmski glumac i prvi stogodišnjak u kazališnoj povijesti Hrvatske. Njegova rodna kuća bila je u staroj Vlaškoj ulici, a odrastao je u novom roditeljskom domu na Potoku, današnjoj Tkalčićevoj 84.

Imao je teško djetinjstvo. Roditelji su ga dali u limarski obrt teje nakon osposobljavanja u Zagrebu, otišao na rad u Podravinu. Prvi glumački nastup imao je 1904. u Đurđevcu, a zatim je otišao na glumački studij u Beč gdje je proveo cijelu godinu 1907.

Vrativši se u Zagreb zaposlio se u kobasičarskoj struci, usavršavajući glumu kod kazališnog pedagoga Đure Prejca. U međuvremenu je okupio putujuću glumačku družinu s kojom je nastupao u Varaždinu, a zatim je pristupio ispitu za člana Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Prije izbijanja Prvoga svjetskog rata otišao je u Varaždin, a zatim 1922. u Ljubljanu gdje je postao i redatelj. Osobito je zapažen u naslovnoj ulozi u Hamletu s kojim Slovenski ansambl gostuje u Pragu 1929. Prihvatio je ponuđeni angažman i tamo će ostati dvadeset i jednu godinu.

U Pragu je Rogoz doživio pravi preporod. Gotovo svakodnevno je igrao u kazalištu, a zapazili su ga i filmski stvaraoci tako da je u Pragu počeo i svoju svjetsku filmsku karijeru. Život teče dalje, Ekstaza, General Štefanik samo su neki od naslova 50 filmova u kojima je igrao i to uz ostale, sa znamenitim glumicama Itom Rinom i Hedy Lamarr. Ekstaza mu donosi svjetsku slavu.

Godine 1950. vratio se Rogoz u Hrvatsku i počeo svoju drugu kazališnu, filmsku i televizijsku karijeru. Igrao je, snimao i režirao gotovo do smrti. Objavio je knjigu uspomena Mojih prvih 100 godina, a o njemu je snimljen i dokumentarni film Zdrav Rogoz u zdravom tijelu.

1793. – U Parizu umro talijanski pisac komedija Carlo Goldoni (rođen 25. veljače 1707.), voditelj talijanskoga kazališta u Parizu, autor djela Krčmarica Mirandolina, Sluga dvaju gospodara, Ribarske svađe.

1804. – U Northumerlandu (SAD) umro britanski filozof i prirodoslovac Joseph Priestley (rođen 13. ožujka 1733.); otkrio je amonijak, ugljikov monoksid i kisik.

ZOI-1968-grenoble1968. U Grenobleu počele 10. zimske olimpijske igre. Trajale su do 18. veljače; najusjpješnija je država Norveška, a najbolji pojedinačni sportaš francuski skijaš Jean Claude-Killy, koji je pobijedio u svim trima disciplinama alpskoga skijanja.

(zg-magazin)