Graham Edgar – tvorac određivanja oktanskog mjerenja goriva

Graham Edgar – tvorac određivanja oktanskog mjerenja goriva

Na današnji dan, 19. rujna 1887. godine, rođen je američki kemičar Graham Edgar koji je uveo određivanje oktanskog mjerenja goriva.

U vremenu ranog automobilizma zabilježena je nekonzistentnost kvalitete goriva. Naime, u to vrijeme nije postojao sustav za kontrolu kvalitete kakvoće niti upotrebne vrijednosti.

Polovicom 1920-ih tom se problemu posvetio dr. Graham Edgar iz tvrtke Ethyl Gasoline Corporation, koja je tada bila u vlasništvu General Motorsa i naftne kompanije Standard Oil. Edgarova metoda određivanja oktanskog broja u dobroj je mjeri bila nastavak istraživačkog rada Sir Harryja Ricarda.Oktansko mjerenje goriva je eliminiralo potencijalne detonacije, a što je u konačnici značilo veću sigurnost za vozilo odnosno za automobilski motor.

Oktanska vrijednost goriva određuje se pomoću Edgarove klasifikaciji prema dva referentna goriva, to jest njihovoj smjesi. Izooktan C8H18 je vrlo otporan te mu je oktanski broj 100. Razlog je u umreženoj strukturi ugljika s razmjerno malo slobodnih atoma vodika. Heptan C7H16 je vrlo sklon detonaciji te mu je oktanski broj 0. To pospješuje njegova dugačka, lančasta struktura (sklona pucanju), s mnogo slobodnih atoma vodika. Svaki motorni benzin sastoji se od nekoliko desetaka pa čak i preko stotinu ugljikovodika. Kod modernih, bezolovnih benzina (poput Eurosupera 95) prevladavaju aromati prstenastih struktura i izoparafini razgranatih struktura. Oznaka 95 (oktanski broj) znači da takvo gorivo ima otpornost na detonantno izgaranje kao smjesa 95 posto izooktana i pet posto heptana. Oktanski broj se najčešće označava s RON, skraćeno od Research Octane Number – u prijevodu istraživački oktanski broj. Određuje se u laboratoriju, a postoji i motorski oktanski broj. On se određuje za svaki motor posebno.

Premda u današnje vrijeme postoje automobili na električni pogon, još uvijek je na cestama većina vozila koja imaju pogon na benzin ili dizel. Benzinci su jeftiniji pa su zbog toga i popularni. Vrlo je dobro da vozači i vozačice znaju što je oktanski broj, budući da često ulijevaju benzin u svoja vozila.

Oktanski je broj stupanj kompresije koju je gorivo spremno podnijeti prije nego što dođe do samozapaljenja i pokretanja automobila. Kod benzinskih motora svjećica je taj dio koji baca iskru na kraju kompresijskog takta, a što izaziva eksploziju smjese benzina. Kod dizelaša se smjesa dizela pali sama tzv. detonacijom.

Previše kompresije kod benzinaca nikako nije dobro. Gorivo je samozapaljivo što može isprovocirati lupanje ili kliktanje motora. Učestalo kliktanje može oštetiti motor. Oktanski broj u Hrvatskoj je označen sljedećim brojevima: 95, 98 ili 100. U stranim zemljama postoje i veći brojevi.

U Drugom svjetskom ratu počelo se s dodavanjem olova u benzin jer se na taj način povećavao oktanski broj. Upravo tako je nastao poznati 95 olovni benzin. Budući da se olovo pokazalo kao izuzetno štetno za okoliš, s vremenom se odustalo od takve prakse i počelo se koristiti bezolovno gorivo 95, 98 i 100.

Suvremeni automobili na benzinsko gorivo imaju senzor koji određuje kada će se pojaviti prvo izgaranje s čime u skladu i regulira kut paljenja. Tako je moguće za isto vozilo benzin 95 i benzin 98.

Pripremila: Melita Funda

 

Komentari su zatvoreni