Gradonačelnik izrazio sućut obitelji književnika Paje Kanižaja

Gradonačelnik izrazio sućut obitelji književnika Paje Kanižaja

(Foto: sibenskiportal.hr)

Pajo Kanižaj je dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo , kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo

U povodu smrti književnika Paje Kanižaja, koji je preminuo ujutro 4. studenoga u 77. godini, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić uputio je obitelji danas telegram sućuti.

Gradonačelnik je u telegramu poručio kako ga je iznimno rastužila vijest o smrti gospodina Paje Kanižaja, uglednog pisca, satiričara, urednika, čovjeka koji je širio radost i vedrinu, dobitnika mnogih nagrada za iznimno stvaralaštvo.

»Njegov je odlazak veliki gubitak, ne samo za obitelj, prijatelje i suradnike, već i za sve one koji su imali čast poznavati ga, a hrvatska kulturna javnost izgubila je velikog znalca i umjetnika«, poručio je Milan Bandić.

Pajo (Pavao) Kanižaj rodio se u podravskom selu Đelekovcu pored Koprivnice 22. srpnja 1939. Đelekovec mu je rodno selo, a Koprivnica rodni grad u kojem je živio od pete godine. Ondje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je proveo većinu života.

Bio je glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa Paradoks, Paradoksi i Žalac te je uređivao humornu rubriku u Sudentskom listu (Semafor), Vjesniku i Večernjem listu. Na Hrvatskoj televiziji (i kad se zvala Televizija Zagreb) uređivao je zabavne emisije, humoristične serije i serije za djecu. Bio je i urednik umjetničkog programa.

Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo , kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.

Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike Samobor-71 nagrađen je „Zlatnom lirom“. Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru).

U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo.

Autor je nekoliko knjiga za odrasle kao što su: Na Golom otoku, Jedi bližnjega svoga, Naprijed u rikverc, Jedna stvar na p., Fris deinen Naechsten, Srhovi, I onda neš pil, Grebigrami i Autobiografia aforizmy ineizmy.

Među knjigama za djecu i mladež ističu se: Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi, Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao i Ta divna čudovišta. Autor je i stihova za 42 slikovnice, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja crtana filma. Kao dramski pisac napisao je nekoliko kazališnih, televizijskih i desetak radio-drama za djecu i radio-komedija od kojih su neke i nagrađivane. Napisao je i scenarij za cjelovečernji crtani film prema romanu Ivane Blić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrata Hlapića.

O datumu i vremenu ispraćaja naknadno će obavijestiti. (zg-magazin)