“Grad Zagreb zadovoljava cilj od 70 posto reciklaže građevnog otpada putem postrojenja na Jakuševcu”

“Grad Zagreb zadovoljava cilj od 70 posto reciklaže građevnog otpada putem postrojenja na Jakuševcu”

Zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Sandra Švaljek i Darko Klasić te Mirko Budiša, predsjednik HSLS-ovog Odbora za zaštitu okoliša i prirode održali su jutros na Zrinjevcu konferenciju za medije o Nacrtu prijedloga Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba, inicijativi za izradu usporedne analize rješenja za onemogućavanje pristupa spremnicima na javnim površinama te o projektu Velikog potoka Črnomerec.

Sandra Švaljek predstavila je prijedlog zaključka kojim oporbeni klubovi u Skupštini od Gradske uprave traže izradu usporedne analize rješenja za onemogućavanje pristupa trećim osobama spremnicima za biorazgradivi te miješani komunalni otpad na javnim površinama. Analizom će Gradska uprava, osim ranije predloženih kaveza, morati usporediti i podzemne, čipirane i zaključane spremnike, i to na temelju njihove cijene, funkcionalnosti te primjerenosti za ugradnju senzora za evidenciju popunjenosti i uređaja za vaganje. Prijedlog su na dnevni red nadolazeće sjednice Skupštine zajednički uputili oporbeni klubovi zastupnika, a na inicijativu Kluba zastupnika NL Sandre Švaljek i HSLS-a. Na skupštinskim odborima podržali su ga predstavnici svih stranaka – pa i HDZ-a i Neovisnih za Hrvatsku – osim  zastupnika stranke Bandić Milan 365.

Ova inicijativa uslijedila je nakon što su oporbeni klubovi zastupnika, zajedno sa zastupnicima iz stranke Neovisni za Hrvatsku, na prošloj sjednici Skupštine blokirali odluku gradonačelnika kojom bi se pristup spremnicima trećim osobama onemogućio postavljanjem kaveza koji bi nagrdili zagrebačke ulice.

Mirko Budiša se na konferenciji za medije osvrnuo na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Kao ključnu primjedbu na prijedlog Plana istaknuo je izbor lokacija za smještaj Centra za gospodarenje otpadom (CGO) na Resniku, kompostane u Obreščici te reciklažnog dvorišta za građevni otpad u Podsusedu. Zbog činjenice da svaka građevina za gospodarenje otpadom ima određene utjecaje na okoliš, potrebno je vrednovati više lokacija i na temelju okolišnih, socijalnih i ekonomskih kriterija odabrati onu koja je najviše prihvatljiva.

Budiša je istaknuo :
“Grad Zagreb već zadovoljava cilj od 70 posto reciklaže građevnog otpada putem postrojenja koje se nalazi na Jakuševcu. Zbog toga nije jasno zašto su predviđena još dva takva postrojenja na području Grada. Posebno je problematična namjera da se takvo postrojenje smjesti u bivšoj cementari u Podsusedu, na prostoru s jednim od najvećih klizišta u ovom dijelu Europe i to pod krinkom njegove sanacije”

Drži da je kvaliteta zraka na području Podsuseda već loša, pa stoga ne postoje niti formalno-pravni uvjeti za izgradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

Budiša je naglasio i da u prijedlogu Plana gospodarenja otpadom nisu određeni ni kapaciteti građevina za gospodarenje otpadom, njihove dimenzije niti tehnologija obrade. Na temelju ovako šturih podataka Strateška studija utjecaja nacrta Plana na okoliš nije mogla na zadovoljavajući način procijeniti te utjecaje i potvrditi ispravnost Plana. Također nije jasno kako je CGO tehnološki povezan s ostalim dijelovima sustava. U Planu nije riješeno niti pitanje zbrinjavanja mulja iz uređaja za obradu otpadnih voda,što je trenutno gorući problem.

Klub zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a ocjenjuje da Plan nije prihvatljiv te pokazuje da ne postoji jasna vizija postupanja s otpadom na cjelovit način. Zbog toga je upitno postizanje svih zadanih ciljeva koje kao Grad i država u cjelini moramo ispuniti te smo na ovaj način izloženi riziku od mogućih novčanih kazni.

Gradski zastupnik Darko Klasić podsjetio je da je 2008. godine proglašena izravna opasnost o nastanku elementarne nepogode u slivu Velikog potoka Črnomerec.  Radi se o klizanju tla uvjetovanom pretjeranom i neadekvatnom urbanizacijom, čemu je doprinio Gradski ured za prostorno uređenje koji je izdavao suglasnost za gradnju niza građevinskih objekata ne obazirući se na statiku terena i nepostojanje komunalnih priključaka. Nakon deset godina sanacije i uloženih cca 100 milijuna kuna, izvedeno je svega  2 km kanalizacijskog kolektora i uz njega  2,5 km pripadajućeg makadamskog servisnog puta.  Na početku prošlog saziva Gradske skupštine projekt uređenja Velikog potoka  predstavljen je kao još jedan od prioritetnih projekata Grada Zagreba koji će do 2017. godine biti realiziran.  Umjesto da postane šetnica i park prirode, projekt je  postao ruglo i jedan od najvećih financijskih promašaja Grada Zagreba. Klub zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a nada se da će uključivanjem Hrvatskih voda doći do konačne realizacije projekta koji Grad Zagreb u 10 godina nije mogao završiti. (Zg-magazin)

Ostavi komentar

*