Grabar-Kitarović: U Hrvatskoj je pitanje ljudskih prava prije svega socijalno pitanje

Grabar-Kitarović: U Hrvatskoj je pitanje ljudskih prava prije svega socijalno pitanje

“Nije čovjek radi kapitala i profita, nego kapital i profit trebaju služiti čovjeku, a država za to mora osigurati pravni okvir”, poručila je Predsjednica. Naglasila je kako je Hrvatskoj nužna socijalna agenda koja će jasno odrediti ne granicu osobnog siromaštva, nego granicu osobnog dostojanstva

Ivana Vranješ

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava i 70. obljetnice usvajanja Deklaracije o ljudskim pravima Hrvatski helsinški odbor (HHO) u subotu je na prigodnoj svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu dodijelio godišnje nagrade za promicanje ljudskih prava.

Svečanosti je nazočila predsjednica Republike Kollinda Grabar-Kitarović koja je istaknula da su osobe čijim su imenom nazvane nagrade primjer ljudi koji su u svakom vremenu znali čuvati i promicati temeljna ljudska prava i međuljudski dijalog. Pohvalila je aktivnosti HHO-a koji je od svog osnutka dao doprinos većem uvažavanju i poštivanju ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.

„Većinom smo bili usmjereni na zaštitu ljudskih prava pojedinaca i raznih manjina, a pri tome smo možda zanemarili činjenicu da su i većini ugrožena prava i slobode. U tom smislu želim upozoriti na sve veću socijalnu ugroženost koja pogađa široke slojeve građana”, rekla je Predsjednica. Naglasila je da RH još nije pristupila mnogim konvencijama s područja zaštite radnog i socijalnog prava te smo time propustili priliku investirati u izgradnju socijalno – kohezijskog društva.

„Pitanje ljudskih prava u Hrvatskoj je prije svega socijalno pitanje te se pridružujem svima koji od države traže zakonski okvir u segmentima radnog prava, porezne i drugih politika koje utječu na pravednost raspodjele društvenog bogatstva, jer nije čovjek radi kapitala i profita, nego kapital i profit trebaju služiti čovjeku, a država za to mora osigurati pravni okvir”, poručila je Predsjednica. Naglasila je kako je Hrvatskoj nužna socijalna agenda, koja će jasno odrediti “ne granicu osobnog siromaštva, nego granicu osobnog dostojanstva”.

Odnos prema “suvišnim” ljudima

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak zahvalio je Predsjednici Republike što se odazvala na svečanu dodjelu nagrada dok su neke državne institucije ignorirale ovaj skup. Naglasio je kako je time Predsjednica dala poruku tolerancije, razumijevanja i poštivanja ideje ljudskih prava. U svom govoru Čičak je rekao kako društvo gdje jedna osoba odlučuje o svemu nema tolerancije i ljudskih prava te da su to autoritativni režimi.

Dodao je da nam treba više ljudskih prava ili srljamo u propast. Spomenuo je i aktivnosti kojima će se HHO ubuduće baviti. Kazao je kako je voditelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun primljen za stalnog člana HHO-a te se i time daje poruka kuda se usmjerava djelatnost.

„Naglasak ćemo staviti na goruće probleme, a to je odnos prema suvišnim ljudima. Dolazi vrijeme u kojem će postojati mali sloj bogatih ljudi, pa manje bogatih, a ostali će biti suvišni. Migranti su danas suvišni ljudi i prema nekim procjenama na migraciju čeka 250 milijuna ljudi”, rekao je Čičai i najavio da će u sljedećoj godini HHO intenzivno raditi u pravcu međureligijskog dijaloga i tolerancije što je temelj za rješavanje problema migranata.

„Nastavit ćemo naš projekt koji nam je važan, a to je izravna prevencija navijačkog nasilja. Taj projekt radimo šest godina upozoravajući na opasnost od govora mržnje koji se svakodnevno događa na sportskim utakmicama, a isprepleteno je s nasiljem u školama. Ne može se nožem razdvajati ono što se događa među mladima na sportskim borilištima i u školama“, istaknuo je Čičak.

Tko su sve dobitnici nagrada

Prema odluci članova HHO-a ove godine nagradom „Sulejman Mašović – Luka Vincetić- Jovan Nikolić“ za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji je nagrađen voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi, Tvrtko Barun. Nagrada Miko Tripalo za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom protekle godine dodijeljena je profesoru Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivanu Šimonoviću koji je bio zadužen za područje ljudskih prava kao pomoćnik Glavnog tajnika UN-a Ban Ki-muna te je obnašao i dužnost ministra pravosuđa RH.

Novinarka HRT-a i voditeljica emisije Normalan život Ana Tomašković dobitnica je nagrade Joško Kulušić za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava na području medijskog djelovanja.

Međunarodna nagrada za životno djelo dodijeljena je sarajevskom odvjetniku Ahmedu Žiliću.

„Na javnoj televiziji imam privilegiju promovirati pojedince, projekte, udruge i sve nas koji više od 20 godina pokušavamo govoriti kako su najvažnije ljudske vrednote, odnosno da ih valja živjeti . Unatoč svim životnim teškoćama, pogotovo osoba s invaliditetom kojih je pola milijuna moramo jedni drugima biti podrška, međusobno smo uvjetovani i moramo se boriti za dostojanstvo svakog čovjeka i pomagati kadgod možemo, jer bez toga život nema smisla“, rekla je za ZG-magazin Ana Tomašković. Uputila je apel svim kolegama u cijelom medijskom prostoru da više surađuju, uče jedni od drugih, da se poštuju i budu jedni drugima pozitivna konkurencija, a sve u smislu zaštite i obrane dostojanstva svakog čovjeka. Tijekom četiri godine napravila je više od tisuću televizijskih i oko stotinu radijskih emisija.

„Kad dođem kući ne zaboravljam ljude s kojima radim i svoje kolege. To je stil življenja“, kaže Tomašković.

Tvrtko Barun je istaknuo kako je sretan zbog dobivene nagrade, jer je ona zasluga i rezultat djelatnika i volontera Isusovačke službe za izbjeglice.

„Ovo je još jedno priznanje na kvantiteti i kvaliteti njihovog svakodnevnog rada prema izbjeglicama, migrantima u Hrvatskoj. Ponosan sam i čast mi je da u njihovo ime primam nagradu“, rekao je Braun za ZG-magazin. Dodao je da Isusovačka služba svakodnevno ljudima pruža pomoć koji u Hrvatskoj traže sigurnost, zaštitu i kvalitetniji život. Ova pomoć se pruža kroz razne programe kao što su psiho-socijalna podrška, pastoralna skrb, medicinska skrb, pravna podrška. Barun je naglasio kako su različite dimenzije kojim se pokušava podići kvaliteta života ljudi koji su pobjegli od strahota rata u svojoj zemlji te im omogućiti bržu i kvalitetniju integraciju u hrvatsko društvo.

I profesoru na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ivanu Šimonoviću dodijeljena nagrada puno znači.

„Bavio sam se ljudskim pravima u bijelom svijetu, ali i u Hrvatskoj u raznim vremenima na razne načine. Kao ministar pravosuđa borio sam se da se stvari koje smo prihvatili provedu i u praksi“, istaknuo je Šimonović.

Naglasio je kako nakon desetljeća uspješnog razvoja ljudska prava nažalost posljednjih godina nazaduju. „Izbjeglice neće zaustaviti bodljikave žice, niti će migrante zaustaviti zatvaranje i protjerivanje, nego je nužno poboljšavanje šansi u zemlje u koje dolaze, a to možemo samo zajedno globalnom suradnjom“, istaknuo je Šimonović.