Govor Stjepana Radića u Narodnoj skupštini

Govor Stjepana Radića u Narodnoj skupštini

(Foto: HRT / snimka zaslona)

Dok je Pribičević težio unitarističko-centralističkim idejama, Radić je težio konfederalno-federalnom konceptu s utvrđenim uvjetima i jamstvima oko ujedinjenja

Dogodilo se na današnji dan, 24. studenoga:

1918. Govor Stjepana Radića na Narodnom vijeću: Pošto je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom te pošto je osnovana Država Slovenaca, Hrvata i Srba, s Narodnim vijećem i vladom, na čelu koje se nalazio slovenski političar Anton Korošec i potpredsjednici, Hrvat Ante Pavelić St. i Srbin Svetozar Pribičević, raspravljalo se o budućem uređenju zajednice države. I dok je Pribičević težio unitarističko-centralističkim idejama, a da pritom uopće nije vodio računa o stvarnim željama stanovništva, prije svega hrvatskoga, Radić je težio konfederalno-federalnom konceptu s utvrđenim uvjetima i jamstvima oko ujedinjenja. Dok se na sjednici Narodnog vijeća Stjepan Radić suprotstavljao centralističko-hegemonističkom načinu ujedinjenja južnoslavenskih zemalja, u svom govoru 24. studenoga 1918. izrekao je svoju povijesnu rečenicu: »Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu.« Naravno, njegov je oprez bio opravdan jer su se nekoliko dana kasnije potvrdile srpske unitarističke težnje.

1935. – Zalaganjem Družbe Braće hrvatskoga zmaja 24. studenoga 1935. usred doline na Zelenjaku podignut je spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska, visokoga 12,2 metasra, na kojem su ispisane riječi Lijepe naše. Zelenjak je izabran i zato što je, navodno, Mihanović baš na tom mjestu dobio nadahnuće za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika, unatoč vremenskim nepogodama, bilo je više od 20 000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.

1874. – SAD. Joseph F. Gilden izumio je bodljikavu žicu; na Divljem zapadu počeli su sukobi između uzgajivača stoke i poljodjelaca, koji silovitošću podsjećaju na građanski rat; rađa se mit o revolverašima, a klasični kauboji padaju u zaborav.

1929. – U Parizu umro socijalistički političar Georges-Benjamin Clemancau (*28. 9. 1841.), predsjednik vlade od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920. te važan sutvorac tzv. versajske Europe nakon Prvoga svjetskog rata.

1642. – Zemlja iz bajke, puna čudnih životinja i još čudnijih legendi, Tasmanija, otkrivena je na današnji dan 1642. godine. Čuveni moreplovac i istraživač Abel Tasman dotakao je njene obale i prozvao je Van Diemen’s Land. Čovjek koji je prvi oplovio Australiju i dokazao da nije povezana s Atlantidom na istom je putovanju došao do Novog Zelanda i Tonge.

1859. – Jedna od knjiga koja je izazvala najviše buke u povijesti, Podrijetlo vrsta Charlesa Darwina izašla je iz tiska na današnji dan 1859. godine. Rezultat višedesetljenih istraživanja i putovanja Darwin je sažeo u teoriji evolucije, koja je odmah postala predmet žestokih napada kako vjerskih tako i znanstvenih krugova.

1953. – Na londonskom stadionu Wembleyju mađarska nogometna reprezentacija sa 6:3 pobijedila je englesku momčad, što je jako razočaralo gledatelje, Naime, njihova je reprezentacija prvi put poražena na domaćem terenu.

1963. – Ubijen je Lee Harvey Oswald, osoba koja je bila optužena za ubojstvo JFK-a. Jack Ruby, atentator, našao se na nerasvijetljen način u blizini Oswalda i izbušio ga s nekoliko metaka, neometan od Oswaldovih čuvara. Ruby je osuđen na smrt, no uspješno se žalio, ali se razbolio i umro kada je dobio novi datum suđenja.

1971. – Jedna od najspektakularnijih pljački svih vremena, ne po količini ukradenog novca nego po smionosti lopova, dogodila se na letu Northwest Airlinesa 1971. godine, kada je osoba koja se predstavila kao D.B. Cooper otela avion i zatražila otkupninu od 200.000 dolara i dva padobrana. Nakon slijetanja u Seattleu, avion se digao samo s pilotom, stjuardom i D.B. Cooperom, koji je ubrzo nakon uzlijetanja iskočio u olujnu noć i od tada nije viđen. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*