“Glagoljično pismo još nije na Listi kulturnih dobara nacionalnoga značenja”

“Glagoljično pismo još nije na Listi kulturnih dobara nacionalnoga značenja”

Biserka Draganić: »Iz Ministarstva kulture dobili smo odgovor da sve što je na Listi zaštićenih kulturnih dobara ujedno je i kulturno dobro od nacionalnoga značenja, što, nažalost, kad je u pitanju pravo Europske unije, nije točno«

Razgovarala: Melita Funda

Biserka Draganić profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti, pjesnikinja, predavačica, pokretačica mnogobrojnih kulturnih i humanitarnih projekata, autorica čitanki, udžbenika i radnih materijala za učenike s teškoćama, odgovorna urednica časopisa Bašćina Društva prijatelja glagoljice čija je i predsjednica. Razgovarali smo s profesoricom Draganić o glagoljaškoj baštini, o učenju glagoljice, o očuvanju i zaštiti toga vrijednoga kulturnog blaga Lijepe Naše.

Profesorice Draganić, predsjednica ste Društva prijatelja glagoljice. Možete li nam reći kako je Društvo nastalo?

Biserka Draganić

Biserka Draganić

Zanimljivo je da su ideju o osnivanju Društva iznjedrili matematičari s Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu. Osnivačku jezgru činili su prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić, prof. dr. sc. Darko Žubrinić i izv. prof. dr. sc. Julijana Divković-Pukšec. S predavanjima i tečajevima glagoljice počelo se prije osnivačke skupštine Društva. U tom početnom razdoblju velikodušnu pomoć pružili su akademik Eduard Hercigonja i akademik Stjepan Damjanović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Milan Mihaljević iz Staroslavenskoga instituta, kao i tadašnja ravnateljica Staroslavenskoga instituta akademkinja Anica Nazor. Društvo je službeno osnovano 22. veljače 1993. godine u Matici hrvatskoj na petstodesetu obljetnicu prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, a djeluje već dvadeset i tri godine.

Koliko dugo ste na mjestu predsjednice Društva?

Ovo mi je drugi mandat, šesta godina kako vodim Društvo koje je u ove dvadeset i tri godine imalo četiri predsjednika: prof. dr. sc. Vladimira Ćepulića, prof. dr. sc. Darka Žubrinića, mr. sc. Narcisu Potežicu i sada mene.

Na koji je način Društvo ustrojeno? Koliko imate članova? Što sve članstvo podrazumijeva i kako su podijeljene uloge i zaduženja među onima koji su najaktivniji u Društvu?

Budući da nam je svrha promicati poznavanje i uporabu glagoljice te upoznavanje cjelokupne glagoljaške baštine kao dragocjene i neizbrisive sastavnice hrvatskoga duhovnog i kulturnog identiteta, da bismo tu svrhu ostvarili, pokrenuli smo niz aktivnosti: predavanja, tečajeve glagoljice, časopis Bašćinu, Mješoviti pjevački zbor Bašćina, glagoljaški kutak koji čini preko četiri stotine knjiga, časopisa, brošura vezanih uz glagoljašku baštinu u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, mrežne stranice te brojne projekte. Imamo 332 člana, a našim članom može postati svaka osoba koja prihvaća naša Pravila rada i spremna je surađivati na djelatnostima Društva. Zaduženja su različito podijeljenja. Za časopis su zaduženi Uredništvo, glavna urednica, odgovorna urednica, dizajner i lektorica ili lektorice. O Zboru brine Stručno vijeće Zbora. Mrežnim stranicama upravlja prof. dr. sc. Darko Žubrinić. Za Glagoljaški kutak zadužena je Dijana Abramović, prof. Projekti imaju svoje voditelje i ljude zadužene za pojedine dijelove projekta.

Profesorice Draganić, zašto su glagoljično pismo i cjelokupna glagoljaška baština bitni za Hrvatsku i hrvatski narod?

Bez glagoljaške baštine nije moguće razumjeti razvoj hrvatskoga jezika i književnosti, nije moguće ispravno tumačiti hrvatsku povijest, kulturu, duhovnost, nacionalni identitet jer ona čini vertikalu hrvatskog identiteta. Povezuju nas s našim precima unatrag tisuću godina jer sve što nam je bilo važno kao narodu, bilježili smo glagoljičnim pismom: od privatnih pisama i oporuka, preko liturgijskih knjiga, književnih djela do pravnih, administrativnih i diplomatskih dokumenata. Nije nestala ni u 20. st. Još šezdesetih godina 20. st. na zadarskom području služila se misa iz glagoljicom pisanih misala. Godine 1905. otisnut je posljednji glagoljični Misal, a posljednja glagoljična početnica 1917. godine.

Što se događalo s glagoljicom u vremenu dok je Hrvatska bila dijelom bivše Jugoslavije? Kakav je tretman glagoljica imala prije osamostaljenja Hrvatske?

O glagoljaškoj se baštini nije govorilo na način na koji to činimo danas. Glagoljaši su predstavljani kao neobrazovani ljudi čiji je doprinos razvoju hrvatskoga naroda zanemariv. Spoznaje o toj baštini, ocjene njezine vrijednosti, temeljile su se na neprovedenim znanstvenim istraživanjima.

Vratimo se na trenutak današnjoj izdavačkoj djelatnosti Društva. Što je primarno u dijelu rada Društva koji se odnosi na izdavaštvo?

Zadaća nam je poticati izdavanje knjiga koje populariziraju uporabu glagoljice, hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika i uopće hrvatsku glagoljašku baštinu. Primjerice na naš poticaj dr. sc. Marica Čunčić objavila je 2003. godine u izdanju Školske knjige Oči od slnca, misal od oblaka: izvore hrvatske pisane riječi. Kad je u pitanju naša vlastita izdavačka djelatnost, onda je tu u pravom planu časopis Bašćina. To je glasilo Društva koje je odavno nadraslo svoju namjenu postavši prvi popularnoznanstveni časopis u Republici Hrvatskoj koji promiče glagoljičnu sastavnicu hrvatske kulture povezujući svojim dvjema temeljnim rubrikama Iz glagoljaške baštine i Glagoljica danas prošlost i sadašnjost glagoljaške baštine. Rubrikom Iz glagoljaške baštine javnosti prenosi spoznaje do kojih se došlo na temelju znanstvenih istraživanja o vrijednosti i značenju pojedinih dijelova glagoljaške baštine, kao i nje u cjelini. Rubrikom Glagoljica danas upoznaje čitatelje sa svima onima koji se danas na bilo koji način bave glagoljaškom baštinom, pokazujući tako kako se ta izvorna sastavnica hrvatske kulture može ugraditi u svakodnevni život hrvatskoga čovjeka. Donosi primjere i promišljanja kako se baština može uporabiti u svrhu materijalnog blagostanja pojedinca i naroda u cjelini.

A što je s prostorom? Je li vam Grad dodijelio prostor za rad Društva?

Djelujemo pri Matici hrvatskoj, no tamo nismo u prostornom smislu. Grad nam je prije nekoliko godina dodijelio u najam prostor koji smo vratili jer da bismo ga bili osposobili za rad, trebali smo u njegovu obnovu uložiti šezdesetak tisuća kuna koje, naravno, nismo imali.

Misal po zakonu rimskoga dvora

Misal po zakonu rimskoga dvora

Krajem veljače ove godine u sklopu manifestacije Dani otvorenih vrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održane su glagoljične radionice. Je li vaše Društvo organizator tih radionica?

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, na prijedlog naše članice i djelatnice NSK gđe Ane Rubić, pozvala nas je da održimo tijekom Dana otvorenih vratiju nekoliko radionica. Bili smo u mogućnosti ponuditi tri radionice: radionicu oslikavanja glagoljičnih pisanica i izradu glagoljičnih minijatura od slame koje je vodila umirovljena učiteljica razredne nastave Ana Žnidar, te radionicu izrade glagoljičnih slova od papirnatih tuljaca koju je vodila slikarica i keramičarka Verica Kovač. Radionice su dobile izvrsne ocjene od svojih polaznika, njih ukupno 59.

Što za današnje generacije znači učenje glagoljice? Može li se učiti glagoljica bez da se uči staroslavenski jezik?

Glagoljica mlade privlači svojom likovnošću. Tajnovitošću. Drugačijošću. Identitetskom označenošću. Izrađuju za nju fontove, glogotipe (logotipe), dizajniraju majice, satove, nakit. Kroz nju ulaze u svijet glagoljaške baštine. Upoznaju intelektualnu, kulturnu, duhovnu, materijalnu snagu naroda kojem pripadaju. Nudi im mogućnost pokretanja vlastitih poslova, terapeutski instrumentarij za samopomoć, otvara prostor istraživačkoga rada, nameće kritičko promišljanje vrijednosti koje im se na tržištu nude. Iako je pismo stvoreno na temelju jednog južnomakedonskoga narječja koje je Konstantin Filozof dignuo na razinu općeslavenskoga književnog jezika, za ovladavanje njime nije potrebno ovladati općeslavenskim književnim jezikom ili staroslavenskim ili crkvenoslavenskim jezikom, kako ga sve nazivaju ovisno o funkciju koju je imao.

Imate li informaciju o tome koliki je interes za glagoljicu kao izborni predmet u školama?

U našim je školama glagoljica i glagoljaška baština nazočna samo kao izvannastavna aktivnost koju vode učitelji ili nastavnici entuzijasti. Među njima najviše je učitelja i nastavnika povijesti. Od jačih glagoljaških središta kad su škole u pitanje moram navesti OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića iz Senja s Danima glagoljice, OŠ Frana Krste Frankopna iz grada Krka na otoku Krku s Malom staroslavenskom akademijom Dr. Antun Mahnić, OŠ Frana Krste Frankopana iz Zagreba s Glagoljaškim središtem Frankopan, OŠ Sv. Filip i Jakov iz Sv. Filipa i Jakova s Malom školom glagoljice, Waldorfsku školu u Zagrebu gdje je glagoljici posvećena cijela jedna školska godina, te na državnoj razini Malu glagoljsku akademiju Juri Žakan u Roču. Što se tiče interesa, pouzdano bismo znali koliki je kad bi se program mogao ponuditi svim učenicima sviju škola na svim razinama obrazovanja. Sudeći prema upitima škola u vezi s predavanjima i tečajevima glagoljice, koje dobivamo preko e-pošte Društva, mogu reći da je interes velik.

Koliko je rad Društva prepoznat preko granica države?

Na poziv Hrvatske zajednice iz Trsta, pod pokroviteljstvom Saveza hrvatskih zajednica u Italiji, a uz potporu Uprave za kulturu Regije Friuli Venezia Giulia, 4. listopada 2010. godine ostvarili smo prvi međunarodni projekt pod nazivom Glagoljica – staro pismo. Godine 2013. na poziv Ministarstva vanjskih i europskih poslova sudjelovali smo u snimanju priloga za emisiju o hrvatskoj kulturi koja je emitirana na Trećem programu francuske televizije 1. lipnja 2013. godine povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prošle smo godine uspostavili suradnju s Institutom za istraživanje kulturne baštine Konstantina i Metoda pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Konstantina Filozofa u Nitri. Dobili smo poziv za suradnju iz Stalnog tajništva Europske kulturne rute sv. Ćirila i Metoda, udruge koja okuplja trenutno četrnaest europskih članica.

Prihvatili smo poziv udruge Slovanská unie z. s. za sudjelovanje na Međunarodnom festivalu Dani slavenske kulture 2017. koji će se održati u Češkoj. Članak Hrvatska glagoljička baština u Rusiji vodeće znanstvene suradnice Odjela rukopisa Ruske nacionalne biblioteke iz Sankt-Peterburga Svjetlane Vjalove, objavljen u 13. broju našeg časopisa Bašćina, objavila je na svojim stranicama i Ruska nacionalna biblioteka u Sankt-Peterburgu. Američki glazbenik hrvatskoga podrijetla Nenad Bach ustupio nam je prostor na Croatian World Networku za naše mrežne stranice na engleskom jeziku i na taj nam način omogućio da hrvatsku glagoljašku baštinu učinimo dostupnom cijelom svijetu. Da ne duljim, sve je više onih izvan Hrvatske koji znaju za naš rad.

Čini li naša zemlja dovoljno da bi u pravom smislu riječi zaštitila glagoljašku baštinu?

Može se učiniti mnogo više nego što se čini. Na našu inicijativu Staroslavenski je institut ishodio zaštitu glagoljičnoga pisma koje je kao Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na Listu zaštićenih kulturnih dobara, no nema ga na Listi kulturnih dobara nacionalnoga značenja. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo kulture. Sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara.

Na upit o tome hoće li glagoljično pismo biti uvršteno na navedenu Listu, iz Ministarstva kulture dobili smo odgovor da sve što je na Listi zaštićenih kulturnih dobara ujedno je i nacionalno blago, ali, se nažalost, ne nalazi na Listi dobara od nacionalnog značenja Registra kulturnih dobara. Čekamo da Ministarstvo iznjedri kriterije i oformi komisiju za Listu kulturnih dobara od nacionalnoga značenja te da na tu Listu bude stavljena sva kulturna dobra, odnosno nacionalno blago budući da samo ona imaju osobitu zaštitu hrvatske države, kao i zaštitu na području članica Europske unije. Iako su prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sva kulturna dobra nacionalno blago, samo ona koja su proglašena kulturnim dobrima od nacionalnog značenja imaju prednost na svim natječajima za financiranje iz EU fondova.

 Ako sam dobro razumjela, Društvo prijatelja glagoljice djeluje na razini Republike Hrvatske, a ne samo Grada Zagreba?

Djelujemo na razini cijele zemlje jer pružamo podršku i pomoć svima koji to od nas zatraže. Pomogli smo i u osnivanju sestrinske udruge Udruge glagoljaša Zadar.

Koliko vama osobno znači angažman u Društvu prijatelja glagoljice na mjestu predsjednice?

Mjesto na kojem se nalazim omogućava mi uspostavljanje suradnje s ustanovama, udrugama, društvima i pojedincima u zemlji i izvan nje, s ciljem promicanja hrvatske glagoljaške baštine. Omogućava mi pokretanje različitih projekata čija je zadaća upoznati mlade s baštinom predaka, prenijeti im duhovne vrednote glagoljaštva, dati im alate kako tu tisućugodišnju baštinu mogu upotrijebiti za različite svrhe: od pokretanja poslova na kojima će temeljiti svoju egzistenciju, do kvalitetnoga življenja vlastitoga života. Zahvalna sam članovima Društva što su mi svojim povjerenjem omogućili da i kroz ovu vrstu rada dam naš, ali i svoj osobni doprinos, boljitku zemlje i naroda kojem pripadamo.

Postoji li neki tekst pisan glagoljicom koji vam je posebno drag?

Od djetinjstva pa do današnjega dana moja je najdraža molitva Očenaš, zato su mi glagoljični Očenaši posebno dragi. Što se napjeva tiče, zaljubila sam se u onaj iz Žmana na Dugom otoku, koji je i naša glagoljaška himna.

Molitva "Oče naš" u tri vrste glagoljice u rasporedu: Na lijevoj strani starija obla glagoljica, u sredini hrvatska uglata glagoljica, na desnoj strani brzopisna kurzivna glagoljica (Izvor: Wikipedija)

Molitva “Oče naš” u tri vrste glagoljice u rasporedu: Na lijevoj strani starija obla glagoljica, u sredini hrvatska uglata glagoljica, na desnoj strani brzopisna kurzivna glagoljica (Izvor: Wikipedija)

Kako i kad ste prepoznali svoju ljubav prema glagoljici?

Kao mlada profesorica radila sam u Srednjoj strukovnoj školi u Samoboru. Budući da moji učenici nisu voljeli predmet koji predajem, razmišljala sam o tome što im ponuditi, kroz koja ih vrata uvesti u svijet jezika. Na kraju sam se odlučila za glagoljicu i naišla na veliki odaziv. Moji su prvi glagoljaši bili automehaničari, kovinotokari, strojobravari, autolimari koji su navečer, nakon cjelodnevne prakse ili nastave, neumorno dolazili na satove pisma, zaljubljivali se u njega, otkrivali mi, učeći čitati, dubine djelovanja pisma na njihove osobnosti. Kroz njih ponovno sam otkrivala snagu pisma i na njemu zapisane riječi i po drugi se put zaljubila.

Što je u planu aktivnosti Društva do kraja ove kalendarske godine?

Dana 12. listopada, u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu, otvaramo izložbu Svjetlost srca polaznika radionica likovne terapije pod vodstvom gospođe Mire Kliček, dipl. likovne terapeutkinje. Kroz četrdesetak izloženih radova naslikanih na terapeutskom papiru, terapeutskim kistovima i bojama, ispričat ćemo priču o otkrivanju svjetova vlastite duše kroz svijet boja. Dana 26. i 27. listopada u palači Matice hrvatske održat ćemo stručni skup Škola usmjerena učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama koji organiziramo u suradnji s Odjelom za školstvo Matice hrvatske. Ovaj je stručni skup naš doprinos promjeni percepcije osoba s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Od 17. do 21. listopada gostujemo u Nitri. Svake prve nedjelje u mjesecu Mješoviti pjevački zbor Bašćina našega Društva pjeva na glagoljaškoj misi (misi na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku) u 18 sati u crkvi sv. Franje Ksaverskoga, u Jandrićevoj 21. U njihovom su radnom programu i božićni koncerti, kao i drugi nastupi. U srijedu, 9. studenoga 2016., u 19.00, u Dvorani II Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na Kaptolu, prof. dr. sc. Darko Žubrinić i gospodin Mauricij Frka-Petešić održat će predavanje Glagoljica u Salima i saljsko pučanstvo kroz stoljeća, a u srijedu, 14. prosinca 2016., u isto vrijeme i na istome mjestu, dr. sc. Ana Kovačević iz Staroslavenskoga instituta u Zagrebu održat će predavanje Drevna glagoljica i moderni glagoljaši.

Paralelno teče projekt osnivanja Orijentacijsko-informacijskoga i interpretacijskoga središta za hrvatsku glagoljicu koji ostvarujemo u suradnji s nekoliko znanstvenika iz Staroslavenskoga instituta. Do kraja listopada treba izaći 17. broj časopisa Bašćina. Radionice likovne terapije održavaju se u OŠ Frana Krste Frankopana u Zagrebu. U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, u sklopu programa za treću životnu dob, ponuđen je i program Glagoljica i hrvatsko glagoljaštvo koji bi, ukoliko se prijavi dovoljno polaznika, trebao početi 12. listopada. Događanja su, kao što je iz navedenoga vidljivo, brojna i pokrivaju različita područja, no svima je cilj zajednički: predstaviti vlastitom narodu njegovu tisućljetnu baštinu, upoznati ga s vertikalom njegovoga vlastitog identiteta.

Komentari su zatvoreni