Gdje će nestati radnici koje će zamijeniti roboti?

Gdje će nestati radnici koje će zamijeniti roboti?

Tijekom sljedećeg desetljeća Foxconn koji proizvodi iPhone planira zamijeniti robotima većinu svoje kineske radne snage od 1,2 milijuna radnika, a softver za prepoznavanje glasa zamijenit će pozivne centre u Bangaloreu i Manili

Nouriel Roubini

Tehnološki inovatori i izvršni direktori nedvojbeno su ushićeni onime što će donijeti budućnost. Nove proizvodne tehnologije dovele su do grozničavog uzbuđenja vezanog uz ono što neki smatraju trećom industrijskom revolucijom. U nadolazećim godinama, tehnološki napredak u robotici i automatizaciji potaknut će produktivnost i učinkovitost što podrazumijeva znatne gospodarske prednosti za tvrtke. Međutim, u slučaju ne provođenja primjerene politike u cilju poticanja rasta zapošljavanja, ostaje neizvjesno hoće li potražnja za radnom snagom nastaviti s rastom uslijed galopirajućeg tehnološkog napretka.

Recentni tehnološki napredak podrazumijeva tri tendencije: sklonost da se temelji na kapitalu (stoga pogoduje onima koji već posjeduju financijske resurse); sklonost da se temelji na vještinama (stoga podupire one koji već imaju visoku razinu tehničke stručnosti), te sklonost da se temelji na uštedi ljudskog rada (stoga smanjuje ukupan broj nekvalificiranih i polukvalificiranih poslova u gospodarstvu). Postoji utemeljeni rizik da će robotika i automatizacija zamijeniti radnike koji obavljaju poslove u manualnoj proizvodnji prije no što se slegne prašina treće industrijske revolucije.

Seljenje u Aziju

Brzi razvoj pametnog softvera tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bio je vjerojatno najvažniji čimbenik u oblikovanju dolazeće revolucije u proizvodnji. Inovacije u softveru uz 3D tiskarsku tehnologiju otvorit će vrata onim radnicima koji su dovoljno obrazovani da u njima sudjeluju; međutim, svim ostalima može se činiti da se revolucija događa negdje drugdje. Uistinu, u tvornici budućnosti moglo bi se naći 1000 robota i jedan radnik koji će njima upravljati. Roomba robot može bolje i jeftinije pomesti pod prodavaonice od bilo kojeg radnika. Razvijenim zemljama ove vijesti mogu se učiniti zastarjelim. Naposljetku, u posljednjih 30 godina, temelj proizvodnje u azijskim gospodarstvima u nastajanju bio je istiskivanje starih industrijskih sila Zapadne Europe i Sjeverne Amerike.

Ipak, nema jamstva da će prednosti u poslovima uslužnog sektora nadoknaditi rezultirajući gubitak radnih mjesta u industriji. Pokretačima novih poslova tehnologija omogućuje trgovanje velikim brojem poslova u uslužnom sektoru i stoga im omogućuje preseljenje poslovanja u Aziju i druga tržišta u nastajanju. Naposljetku će tehnologija zamijeniti poslove u proizvodnji i uslužnom sektoru također i na tržištima u nastajanju. Trenutno pacijent u New Yorku može poslati svoje slike magnetske rezonance primjerice u Bangalore gdje mu ih visokokvalificirani radiolog može očitati za četvrtinu iznosa od cijene radiologa u New Yorku. Ali koliko će vremena proteći prije no što će kompjuterski softver moći očitati te slike brže, bolje i jeftinije od radiologa u Bangaloreu?Također, tijekom sljedećeg desetljeća, Foxconn, tvrtka koja proizvodi iPhone uređaje i ostalu potrošačku elektroniku, planira zamijeniti robotima većinu svoje kineske radne snage od 1,2 milijuna radnika.

Vrlo uskoro softver za prepoznavanje glasa zamijenit će pozivne centre u Bangaloreu i Manili. Tehnološke inovacije koje smanjuju radna mjesta utjecat će na obrazovanje, zdravstvo, vladu, pa čak i transport. Primjerice, hoće li nam još uvijek biti potreban veliki broj nastavnika u nadolazećim desetljećima ako najbolji u profesiji mogu proizvesti sve sofisticiranije online tečajeve koje mogu pohađati milijuni studenata? Ako nam nastavnici više neće biti potrebni, na koji način će svi bivši nastavnici zarađivati za život? Također i vlade gube radnu snagu – osobito vlade opterećene visokim deficitom i dugovima. I kroz preobražavanje načina pružanja usluga javnosti, trend e-vlade može nadoknaditi gubitak radnih mjesta poboljšanjem produktivnosti.

Pouke iz prošlosti

Čak i transport doživljava revoluciju uslijed tehnološkog napretka. Samo je pitanje godina kada će automobili bez vozača – zahvaljujući Google-u i ostalima – učiniti milijune poslova nepotrebnima. Također, naravno tehnološke inovacije koje se temelje na kapitalu i uštedi ljudskog rada jedan su od čimbenika – zajedno s povezanim učinkom “pobjednik uzima sve” – koji potiču porast prihoda i nejednakost bogatstva.

Rastuća nejednakost postaje zapreka potražnji i rastu (kao i izvor društvene i političke nestabilnosti), stoga što distribuira prihod od onih koji više troše (domaćinstva nižih i srednjih prihoda) prema onima koji više štede (pojedincima i tvrtkama visoke neto vrijednosti). Očigledno, ovo nije prvi put da je svijet suočen s takvim problemima, a prošlost može poslužiti kao primjer za njihovo rješavanje. Vođe kasnog devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća težili su minimalizaciji najgorih značajki industrijalizacije. Dječji rad ukinut je diljem razvijenog svijeta, radno vrijeme i uvjeti postali su humaniji i postavljena je zaštitna mreža društva u cilju zaštite ranjivih radnika i stabilizacije (često krhkog) makrogospodarstva.

Kome prednosti tehnologije?

Kako počinjemo tražiti prosvijećena rješenja izazova koje donosi treća industrijska revolucija jedna općenita tema poprima veliku važnost: prednosti tehnologije moraju se usmjeriti prema široj bazi populacije od one koja je od nje imala koristi do sada. To zahtijeva znatnu obrazovnu komponentu. U cilju stvaranja rasprostranjenog blagostanja radnicima su potrebne vještine kako bi sudjelovali u vrlom novom svijetu koji podrazumijeva digitalno gospodarstvo. Čak i to možda neće biti dovoljno, u kojem će slučaju postati neophodno pružanje stalne prihodovne podrške onima čije su poslove istisnuli softver i strojevi. I ovdje moramo pažljivo slušati lekcije iz prošlosti.

Autor je predsjednik je tvrtke Roubini Global Economics, profesor pri Poslovnoj školi Stern na sveučilištu NYU i suautor knjige ‘Krizna ekonomija’

(Project Syndicate, 2014. / Poslovni.hr)