Galerija bi trebala biti mjesto za druženje, razmjenu ideja i izgradnju zajednice

Galerija bi trebala biti mjesto za druženje, razmjenu ideja i izgradnju zajednice

Razgovor s akademskim slikarom Dankom Merinom, voditeljem Galerije Kraluš

Merin: Umjetnost postaje sve popularnija diljem svijeta. To više nije samo elitistički način zabave. U 21. stoljeću vizualna se kultura razvila kao priznato interdisciplinarno polje rada, uzimajući u obzir raznovrstan pristup umjetničkih praksi

Razgovarao: Miroslav Pelikan

Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Danko Merin, istaknuti je autor aktualne umjetničke scene, voditelj je ambiciozne galerije Kraluš u Zelini.

Gospodine Merin, Galerija Kraluš, dio je Pučkog otvorenog učilišta sv. Ivan Zelina. Što je ključno u vašem vođenju galerije?

Galerija Kraluš djeluje u okviru Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina, a ja sam već godinu i pol dana uključen u vođenju likovnih programa galerije. Prije svega, strast prema umjetnosti je ključna u bavljenju ovim poslom, zatim iskustvo iz prve ruke kao likovnog umjetnika i pedagoga i kao treće, razmišljanje da ne trebate biti na središnjoj gradskoj lokaciji da bi privukli ljude da uđu kroz vrata galerije ako nudite nešto drugo i uzbudljivo. Umjetnici su u središtu Galerije Kraluš i naravno njena najvažnija komponenta, a moj glavni izazov je prezentirati umjetnike i njihova djela što je više moguće široj publici. Želja da ljudi stvarno uživaju u našim izložbama jednako je važna kao i obrazovni aspekt. Znamo da umjetnost potiče našu vizualnu maštu, umjetnost pomaže u stvaranju mentalnih veza između prostora i materijala, posjet galeriji inspirira nove ideje a, među ostalim, možete čak i upoznati umjetnike.

Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?

U godinu i pol dana u novom prostoru Galerije Kraluš ostvarili smo petnaest izložbi koje su bile popraćene medijski i na našim web stranicama. Svaku izložbu prati plakat, deplijan i likovni osvrt. Mislim da se sve više čuje za našu galeriju što je preporuka za nove autore i nove izložbe. No na ovome ne želimo stati. Važno je povezivanje s publikom i upoznavanje javnosti s relevantnim slikarskim i umjetničkom događanjima.

Organizirate izložbe, kolonije…

Uz pomoć Grada Sv. Ivan Zelina, PO učilišta Zelina, kao i Turističke zajednice Grada Sv. Ivan Zelina po prvi put organizirana je likovna kolonija Zelinski Vinoreli 2018., na kojoj su poznati hrvatski likovni umjetnici slikali vinom. Ovaj likovni susret organiziran je u sklopu 50. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Sv. Ivanu Zelini. U Galeriji Kraluš je ova izložba privukla značajnu pozornost. Bio je to lijep primjer povezivanja lokalne zajednice, privrede i turističke ponude gdje je galerija ostala vjerna svom osnovnom zadatku educiranja posjetitelja i približavanja likovnoj umjetnosti.

Kakav je danas odnos umjetnosti i njezinih konzumenata?

Umjetnost postaje sve popularnija diljem svijeta. To više nije samo elitistički način zabave. U 21. stoljeću vizualna se kultura razvila kao priznato interdisciplinarno polje rada, uzimajući u obzir raznovrstan pristup umjetničkih praksi. Tako sada slike svih vrsta komuniciraju i sudjeluju u izgradnji identiteta, spola, klasa, odnosa moći i drugih društvenih i političkih značenja i vrijednosti. Medicina, znanost, politika, potrošačka kultura, religija i duhovnost su neke od arena koje vizualne kulture istražuju zajedno s umjetnošću. Pored utvrđenih umjetničkih likovnih medija kao što je slikarstvo ili kiparstvo, vizualna umjetnost koristi film, televiziju, dizajn i druge oblike popularne kulture. Izražena tendencija je da umjetnost postaje participativna, gdje društvene interakcije potaknute umjetničkim djelovanjem postaju njezin sadržaj.

Kako odabirete autore za izlaganje?

Budući da je umjetnost vrlo subjektivna, velik dio mog odabira temelji se na osobnom ukusu i intuiciji. Neke galerije odabrale su svoje umjetnike po lokaciji, temi, stilu ili trendu. Na primjer, neke galerije prikazivat će samo pejzažne slike ili izložiti umjetnike koji žive u istom gradu. Danas javna izložbena praksa postaje mjesto gdje se pojavljuju zanimljiva pitanja vezana uz odnos umjetnosti i novca.

Čuje se više puta da je umjetničko tržište, iskrivljeno privatnim okusom bogatih kolekcionara i trendovskim ukusom likovnih kritičara, pokvarilo javnu izložbenu praksu. Sve što je bitno u umjetnosti je način. Isto kao u obrazovanju i odgoju. Moje razmišljanje o izboru „načina“ je nešto tradicionalnije.

Što planirate? Koga bi od najvećih imena voljeli vidjeti u Galeriji Kraluš?

Planova je dosta. Nažalost, neki planovi će biti limitirani financijskim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Naša dosadašnja praksa je bila da osiguravamo tiskanje plakata, deplijana i likovni predgovor za svaku izložbu kao i mala zakuska uz umjetnički program pri otvaranju. Pokušavamo riješiti i prijevoz slika i kraći boravak umjetnika koji dolaze iz drugih gradova. Planiramo i neke dodatne radove oko rasvjete i galerijskog inventara. Osnivanje umjetničkog savjeta galerije je također u planu. Planova i entuzijazma ne manjka tako da do kraja godine očekujemo samostalne izložbe Željka Bubala, Olene Sokolovske, Duška Šibla i Hrvoja Marka Peruzovića. Za slijedeću godinu su već ugovorene izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika ali o tome drugom prilikom.

Može li galerija izvan središta biti mjesto okupljanja i življenja kulturnog života?

Pokazalo se da može. Galerija bi trebala biti mjesto za druženje s prijateljima, razmjenu ideja i izgradnju zajednice. Sretna okolnost sa Galerijom Kraluš je ta što se nalazi neposredno pri ulazu u kino dvoranu Pučkog otvorenog učilišta Zelina. Tako da osim likovne publike izložbe razgledaju posjetioci mnogih drugih kulturnih i društvenih događanja u Zelini. Galerija Kraluš postaje mjesto za izgradnju zajednice, prave društvene mreže, našeg umjetničkog i kulturnog ekosustava, a to je važno.

Galerijska djelatnost u današnjem svijetu, u globalnom selu.

Možete sa uzbuđenjem doći u galeriju, upoznati umjetnika i na licu mjesta uživati u njegovoj umjetnosti. Danas, gotovo svaka slika koju umjetnik stvara je na internetu, više ljudi može pogledati rad na mreži i odlučiti hoće li im se svidjeti dovoljno da napuste svoju kuću kako bi posjetili galeriju ili prisustvovali otvaranju izložbe. Doživljaj umjetnosti u zajednici je postala manje realna i površnija zbog stvari poput društvenih medija i web mjesta poput Facebooka. Ukoliko se neko nije odlučio da nas prati na licu mjesta u Galeriji Kraluš, može se informirati i na ovaj način: https://www.facebook.com/galerijakralus/

Ostavi komentar

*