FSB-ovci predstavili visokotehnološke projekte vrijedne 12 milijuna kuna

FSB-ovci predstavili visokotehnološke projekte vrijedne 12 milijuna kuna

U tijeku je postupak javne nabave gdje će biti izabran proizvođač projektnog rješenja pa se očekuje da će za dva do tri mjeseca robot RONNA biti spreman prijeći iz laboratorijske u kliničku praksu, ali i na tržište

Ivona Conjar

Znanstvenici sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje dobili su gotovo 12 milijuna kuna iz strukturnih fondova Europske unije za dva projekta zbog kojih bi u konačnici trebali promijeniti i poboljšati domaću industriju i medicinu.

Radi se o projektu IKARUS (Izgradnja kapaciteta za razvoj i umjeravanje optičkih i rendgenskih vizijskih sustava), čija je ukupna vrijednost oko 8 milijuna kuna, te o projektu RONNA (Robotska neuronavigacija), a čija vrijednost investicije iznosi 3,7 milijuna kuna.

„Mi ovim projektima pridajemo veliku važnost jer putem njih dobivamo značajna sredstva za opremanje naših laboratorija visokotehnološkim uređajima koji služe za rad našim istraživačima. Naši se studenti kroz takve projekte imaju priliku upoznati s najmodernijim trendovima u znanosti“, rekao je u srijedu Zvonimir Guzović, dekan FSB-a, tijekom predstavljanja projekata.

Dekan je posebno naglasio kako se uglavnom svi znanstveno istraživački projekti financiraju iz EU fondova, odnosno čak 77 posto svih projekata je financirano na taj način, a ostatak od 23 posto dolazi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatske zaklade za znanost.

„FSB je jedan od najizvrsnijih fakulteta našeg Sveučilišta i pokazuju kako suvremena industrija ne može bez znanosti, a ovi projekti upravo čine tu poveznicu. Moramo konstantno razvijati nove tehnologije kako bi usvojili nova znanja i ideje, a Fakultet strojarstva i brodogradnje, koji je strašno napredovao u zadnjih 20 godina, upravo to i čini“, kazao je Damir Bronna1oras, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

A projekti koji su predstavljeni ogromnog su potencijala. Roboti u medicini više nisu novost, no onaj kojeg razvija tim Bojana Jerbića, voditelja Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava, karakterizira preciznost, osjetljivost robota i dvoručna konfiguracija.

„Na projektu radi deset istraživača, od čega je sedam doktora znanosti, a očekivani rezultati su postizanje boljeg i bržeg operacijskog zahvata uz pomoć robotske neuronavigacije, čime bi se smanjili troškovi, ali i skratio oporavak pacijenta. Za to je nužno bilo stvoriti program za pripremu operacije, 3D stimulaciju zahvata, razviti softver za rukovanje instrumentima te osigurati intuitivnu interakciju kirurga i robota u ulozi pomoćnika“, objasnio je Jerbić.

Kliničko testiranje robota

RONNA robota tek čeka kliničko testiranje, a za nekoliko mjeseci i prvi zahvat u Kliničkoj bolnici Dubrava.

Prva faza industrijskog istraživanja uključivala je optimizaciju programa i njihovog paralelnog rada, poboljšanje komunikacijskog protokola te razvoj novog softvera, dok su u drugom eksperimentalnom dijelu izrađeni dijelovi i elektronike, odnosno prototip robotskog sustava za komercijalnu primjenu u neurokirurgiji.

Kroz projekt je predviđena i izobrazba medicinskih stručnjaka za njegovu primjenu, a cijeli praktični dio procesa radi se u suradnji s bolnicom Dubrava u Zagrebu.

„U tijeku je postupak javne nabave gdje će biti izabran proizvođač projektnog rješenja pa očekujemo da će za dva do tri mjeseca RONNA biti spremna prijeći iz laboratorijske u kliničku praksu, ali i na tržište“, dodao je Jerbić.

U sklopu projekta partner tvrtka SD informatika razvila je centralnu aplikaciju, korisničko sučelje i aplikaciju za planiranje i virtualizaciju sustava, dok su prototip robotskog sustava za komercijalnu primjenu u neurokirurgiji projektirale tvrtke Klex i Parabureau.

Osim praktične primjene, ovaj će projekt, koji je započeo u prosincu 2014. godine i traje 16 mjeseci, potaknuti komercijalizaciju rezultata istraživanja i ulaz na tržište sofisticirane medicinske tehnike, te umrežavanje hrvatskih znanstvenika i njihovo povezivanje s poslovnim sektorom.

Kvalitetnije ispitivanje materijala

ct ikarusGlavni ciljevi drugog, ali ništa manje značajnog projekta, IKARUS-a, o kojem smo nedavno izvještavali, jesu izgradnja sustava umjeravanja rendgenskih i optičkih vizijskih sustava, istraživanje mogućnosti primjene i razvoja takvih sustava, te kontrola unutarnjih i skrivenih značajki proizvoda.

„Uvidom u konkretne potrebe hrvatske industrije za online mjerenje dimenzija uočili smo problem u mjerenju unutrašnjosti predmeta. Projekt nam je vezan uz industrijski CT, koji je prvi takav uređaj u široj regiji te koji praktički nema ograničenja po pitanju materijala. Skeniranjem dobijete apsolutno sve informacije vezano za geometriju, dimenzije, strukturu i pogreške u materijalu“, kazao je Vedran Mudronja, iz Zavoda za kvalitetu, dodavši kako unošenje dvije i pol tone teškog CT-a u laboratorij za duljinu nikako nije bio lak zadatak, a cijeli je proces trajao čak 11 sati.

Široke mogućnosti primjene CT-a, od medicine i arheologije do aditivnih tehnologija, omogućit će čitav niz znanstvenih istraživanja i industrijske primjene.

Suradnik u projektu, tvrtka HSTec d.d. iz Zadra specijalizirana je za razvoj i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i druge visokobrzinske tehnike.

„Razlog našeg sudjelovanja u projektu IKARUS je želja za stjecanjem novih znanja kako bi mogli stvarati nove proizvode, odnosno transformacija znanja u novac. Kroz ovaj će projekt naša tvrtka povećati dostupnost i primjenu optičkih vizijskih sustava, ali i postaviti temelje za primjenu rendgenskih vizijskih sustava u hrvatskoj industriji“, zaključio je Željko Goja, direktor HSTec-a.

*Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.