Franjo Josip I. prvi put posjetio Zagreb

Franjo Josip I. prvi put posjetio Zagreb

Prvi dio kraljeva boravka bio je uglavnom posvećen pregledu trupa i audijencijama, na a drugi je bio više kulturno-slavljeničkog značaja jer je dva dana kasnije kralj u Zagrebu proslavio svoj imendan

Dogodilo se na današnji dan, 2. listopada:

1852. – Prvi posjet cara Franje Josipa I. Zagrebu: Nedugo nakon Oktroiranog ustava i početka austrijskog apsolutizma u Hrvatskoj, austrijski car Franjo Josip I., pretposljednji Habsburgovac koji je nosio naslov hrvatsko-ugarskog kralja, prvi je put posjetio Zagreb 2. listopada 1852. Nakon kratkog zadržavanja u Varaždinu kralja je u Zagrebu dočekao ban Josip Jelačić. Franjo Josip izašao iz kočije i na konju uzjahao u Zagreb te prošao kroz tri trijumfalna luka na putu do vijećnice gdje ga je dočekao Janko Kamauf, prvi gradonačelnik cjelovitoga Zagreba. Slijedio je svečani Te Deum koji je u katedrali predvodio zagrebački nadbiskup Juraj Haulik, a na kraju je kralj na Jelačićevu trgu obavio smotru trupa.

Glavni trijumfalni luk, podignut za tu prigodu, ukrašen je mađarskom zastavom koja je bila naširoko omražena kod hrvatske opozicije

Navečer je posjetio grbovima ukrašeno i »sjajno razsvietljeno« kazalište, gdje je nakon svečanog proslava i otpjevana himna (sve na »narodnom jeziku«) izvele Bellinijeva opera Lucrezia Borgia na talijanskom jeziku. Prvi dio careva boravka bio je pretežno posvećen pregledu oružanih postrojbi i audijencijama, na drugi je bio više kulturno-slavljeničkog značaja jer je dva dana kasnije kralj u Zagrebu proslavio svoj imendan. Tada je razgledao javne zgrade: Bansku vladu, vojarnice, Vojnu bolnicu, Akademiju znanosti i Narodni muzej. Nakon tog četverodnevnog druženja s monarhom, Zagrepčani su na idući posjet čekali punih 17 godina.

 1905. – Franjo Šeper: Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Šeper rođen je 2. listopada 1905. u Osijeku, a umro je 1981. u Rimu. Od početka do kraja Drugoga svjetskog rata bio je rektor Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, od 1954. zagrebački nadbiskup koadjutor, a od 1960. nadbiskup Papa Pavao VI. imenovao ga je 1965. kardinalom, a kao kardinal Šeper je sudjelovao na Drugom vatikanskom koncilu. U koncilskoj većini istaknuo se nizom govora za obnovu Crkve, za narodni jezik i đakonat. Bio je i predsjednik međunarodne teološke komisije, pročelnik Rimskog zbora za nauk vjere te član brojnih vatikanskih vijeća i komisija. Manje je poznato da je bio prva osoba iz istočne Europe koja je bila prefekt vatikanske kongregacije za nauk vjere. Sudjelovalo je u trima konklavama, odnosno izborima novih papa.

Ivan Pavao II.

1998. Papin posjet Hrvatskoj: Jedan od velikih državnika 20. stoljeća je duhovni aktivist planetarnog utjecaja Papa Ivan Pavao II. – ili Papa Putnik, kako su ga često zvali – u 26 godina svog pontifikata posjetio je 130 država proputovao 1,2 milijuna kilometara te obišao zemaljsku kuglu oko 30 puta. Hrvatsku je posjetio tri puta, prvi put 1994., zatim 1998. i 2003. godine. Prilikom drugog posjeta od 2. do 4. listopada 1998. posjetio je Zagreb, Mariju Bistricu i Split, a na misi u Mariji Bistrici proglasio je blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Posljednjih dana boravka u Hrvatskoj posjetio je Split te svečanu svetu misu služio na splitskom Žnjanu uz more. Prije odlaska posjetio je i Solin.

1608. Nizozemski znanstvenik Hans Lippershey izumio je prvi teleskop. Njegovo dvoje djece igralo se sa staklenim lećama te su opazili da je slika jasnija kad se leće stave jedna preko druge. To je inspiriralo Lippersheya za usavršavanje naprave slične današnjem teleskopu.

1814. – Čile:Pošto je proglasio neovisnost 1811. godine Čile opet okupira španjolska vojska te ga zauzima do 1817. godine.

1944. Poljska, Njemačka: Njemačka vojska okrutno ugušila ustanak u Varšavi započet 1. 8. Domovinska armija pod vodstvom legendarnoga generala Tadeusza Bór-Komorowskog podiže ustanak u vrijeme kad se Crvena armija približava Varšavi; zbog političkih interesa Staljin pušta da Domovinska armija bude teško poražena. Poginulo je 16.000 boraca te 150.000 civila.

Charle Brown, popularni lik iz stripa preselio je i na male ekrane

1950. Na današnji dan 1950. godine prvi je put u devet novina izašao kultni strip Peanuts, koji prati dogodovštine Charlieja Browna, njegova psa Snoopyja te Woodstocka, Lucy, Linusa i drugih prijatelja. Posljednje izdanje izašlo je 12. veljače 2000. godine, kada je autor stripa umro. Strip se tiskao u 2.600 novina, bio je popularan u 75 zemalja i preveden je na 21 jezik. Dvaput je ekraniziran na TV-u.

1968. – Francuska: U gradu Neuilly-sur-Seineu umro slikar i teoretičar umjetnosti Marcel Duchamp (rođen 28. 7. 1887). Utjecajan predstavnik dadaizma i fovizma ironičnim darom preusmjerava pozornost s umjetničkoga djela na ideju (Akt koji se spušta stubama, Fontana).

Rock Hudson (1955.)

1985. SAD: U Los Angelesu u državi Kaliforniji od posljedica side umro filmski glumac Rock Hudson (rođen 17. 11. 1925.) holivudska zvijezda. Glumio je u mnogim poznatim filmovima: Velikan, Zapisano u vjetru, Zbogom oružje, Šaputanje na jastuku, Tobruk). Otkrićem svoje bolesti Hudson priznaje svoj homoseksualni život te istim priznanjem prije smrti pomaže promijeniti odnos prema sebi prema sebi.

1990. – Radio Berlin International emitirao je svoju posljednju pjesmu, The End grupe Doors. Radio Berlin International pokrenut je u svibnju 1959. kao kontra zapadnonjemačkom radiju Deutsche Welle. Program te radijske postaje svodio se uglavnom na socijalističku propagandu. Postaja je zatvorena je neposredno prije ujedinjenja Njemačke.

2007. Sjeverna Koreja: Prvi put nakon Korejskog rata i podjele teritorija 1953. godine sastaju se sjevernokorejski vođa Kim Jong II. i južnokorejski predsjednik Roh Moio-hyun. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*