Formula za produktivnost: 52 minute rada, 17 minuta odmora

Formula za produktivnost: 52 minute rada, 17 minuta odmora

Znanstveni zaključak polazi od činjenice da je mozak mišić, koji se kao i svaki mišić umara uslijed konstantnog stresa. Mnogi imaju tradicionalnu sliku marljivosti koja podrazumijeva da radnik prvi dolazi, a zadnji odlazi s radnog mjesta. No činjenica je da više rada ne garantira i veću produktivnost

Razgovor s kolegama, kratka šetnja tijekom radnog vremena ili gledanje smiješnih video isječaka na radnom mjestu zapravo može biti dobro za vaš posao. Pokazali su to istraživači Sveučilišta Hirošima koji tvrde da se u takvim slučajevima ne radi o odugovlačenju posla, već da je opuštanje dobro jer povećava fokus i usredotočenost radnika.

Možda biste mogli razmisliti i o dužem odmoru jer podaci također pokazuju da duge pauze od ureda ponovno pokreću kognitivnu energiju za rješavanje velikih problema za koje su potrebne mentalne vještine.

Znanstveni zaključak polazi od činjenice da je mozak mišić, koji se kao i svaki mišić umara uslijed konstantnog stresa. Mnogi imaju tradicionalnu sliku marljivosti koja podrazumijeva da radnik prvi dolazi, a zadnji odlazi s radnog mjesta, ili da radi cijelu noć, odnosno da nikad ne prestaje raditi. No činjenica je da više rada ne garantira i veću produktivnost jer naša sposobnost za obavljanje poslova opada tijekom vremena zbog čega trebamo strateške pauze tijekom radnog vremena.

Pauze u korelaciji s većom produktivnošću

Savršena formula za odmor iznosi 17 minuta, zaključak je tvrtke Draugiem Group koja je izvršila eksperiment pomoću aplikacije DeskTime, koja prati produktivnosti i korištenje računala zaposlenika. Na temelju podataka došli su do zaključka da su najproduktivniji oni koji rade na računalu 52 minute, a onda se odmaraju sljedećih 17, i to najčešće što dalje od kompjutera – idu u šetnju, vježbaju ili pričaju s kolegama.

Mnoge su studije već pokazale da su kratke pauze u korelaciji s većom produktivnošću. Godine 1999. na Cornell Sveučilištu istraživački je laboratorij koristio računalni program kako bi podsjetio radnike na kratke stanke. Istraživači su zaključili da su “zaposlenici koji primaju upozorenja, podsjećajući ih da prestanu raditi, u prosjeku 13 posto točniji u svom radu od kolega koje na to nisu podsjećali.”

Čini se malo vjerojatno da postoji jedan broj predstavlja idealnu količinu omjera rada i stanke za svakog zaposlenika u svakoj industriji. Istina je da najproduktivniji zaposlenici ne moraju raditi najduže. Umjesto toga, oni pametnije upravljanju svojom energijom za rješavanje zadataka na učinkovite i kreativne načine.

Fordov poučak: Manje radnih dana za jednaku učinkovitost

Sredinom 1920-ih Henry Ford je proučavalo produktivnost tvorničkih radnika u Michiganu kada je zaključio da učinkovitost zaposlenika pada kada rade previše sati u jednom danu ili previše dana u tjednu. Tada je inicirao nova pravila u obliku osmosatnog radnog dana i pet radnih dana u tjednu.

„Već smo tada iz iskustva znali da ćemo smanjenjem broja radnih dana sa šest na pet dobiti istu produktivnost kao da radimo šest dana“, rekao je Ford.

Njegova je tvrtka postala jedna od najprofitabilnijih tvrtki sredine dvadesetog stoljeća, a Ford je ostao zapamćen kao jedan od najtalentiranijih osoba u američkoj povijesti. (I. C.)