Financijska pismenost građana je temelj za kvalitetan život

Financijska pismenost građana je temelj za kvalitetan život

(Učenice Zdravstvenog učilišta u Zagrebu)

„Što se tiče stanja financijske pismenosti u Hrvatskoj, ona je prosječna, ali istraživanja pokazuju da mlađi od 19 godina nisu financijski pismeni kako se očekuje. Stoga je potrebno da financijska pismenost ulazi u škole“, rekla je ministrica znanosti Blaženka Divjak

Ivana Vranješ

Financijska pismenost omogućava građanima stjecanje kompetencija koje su nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. U sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca institucije raznim aktivnostima nastoje unaprijediti razinu financijske pismenosti građana i omogućiti stjecanje financijskih kompetencija.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ponedeljak je po četvrti put sudjelovalo u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca, a po prvi put su predstavljeni projekti koji se provode u okviru intersektorske suradnje na promociji financijske pismenosti.

Projekte su predstavili Zdravstveno učilište Zagreb, Strukovna škola Virovitica, Elektrostrojarska škola Varaždin i Osnovna škola Matije Gupca iz Zagreba. Ovi projekti su financirani iz Europskog socijalnog fonda u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga Unaprjeđenje pismenosti-temelj cjeloživotnog učenja, u okviru kojeg je financiran 21 projekt u iznosu 27 milijuna kuna.

Eksperimentalni program u 17 škola

„Financijska piemenost je danas kao i zdrava prehrana,temelj za kvalitetan život. Što se tiče stanja financijske pismenosti u Hrvatskoj, ona je prosječna, ali istraživanja pokazuju da mlađi od 19 godina nisu financijski pismeni kako se očekuje. Stoga je potrebno da financijska pismenost ulazi u škole“, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Najavila je da se od iduće jeseni u sedamdeset škola kreće s eksperimentalnim programom kurikularne reforme, pozornost se posvećuje i financijskoj pismenosti.

„U tom programu uključena je i međupredmetna tema poduzetništvo u kojoj je financijska pismenost. Sve pismenosti, jezičnu, financijsku, matematičku povezati ćemo s digitalnom pismenosti, za 6000 naših učenika koji ulaze u eksperimentalni program osigurat ćemo tablete da se olakšaju školske torbe, ali i da se učenicima učine dostupni materijali koji su on-line, pa i materijali koje su škole priredile preko projekata“, rekla je ministrica. Naglasila je kako financijska pismenost uključuje znanje, stavove, vještine, a onda i ponašanje koje iz toga rezultira, te omogućuje donošenje odluka na informiran način, na temelju argumenata.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras je rekao kako je prošle godine 2679 učenika i studenata bilo uključeno u razne oblike financijske pismenosti koji su se provodili u Hrvatskoj narodnoj banci, a u posljednje tri godine nešto manje od 6 tisuća učenika, srednjoškolaca i studenata.

Alat preživljavanja

„Finacijska pismenost je alat preživljavanja u suvremenom svijetu. Kao što smo nekad imali jezičnu pismenost, kompjutersku pismenost danas je važna financijska pismenost. No na financijskoj pismenosti mladih treba raditi. U Hrvatskoj je ocjena financijsih znanja, vještina i ponašanja 2,8 do 3”, rekao je Fras.

Hrvatska gospodarska komora posvećuje znatnu pozornost edukaciji građana u financijskoj pismenosti. Tijekom godine organizira edukativne-informativne aktivnosti kojima je cilj podizanje razine financijske pismenosti građana, posebno mladih, ali i poslovnih subjekata.

„Ove godine smo u šest županijskih komora organizirali edukacije, dovest ćemo predstavnike banaka, osiguravatelja, investicijskih fondova da učenike srednjih škola educiraju o značaju financijske pismenosti i specifičnosti pojedinih financijskih usluga. Za tu prigodu izradili smo i brošuru Financijska pismenost, gdje na jedan jednostavan način želimo učenicima približiti sve financijske pojmove“, istaknula je Vanja Dominović, pomoćnica direktora u sektoru financijske institucije Hrvatske gospodarske komore. Spomenula je i projekt Više znamo, bolje razumijemo koji HGK radi s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport.

„Taj projekt smo organizirali ove i prošle godine za učenike zagrebačkih srednjih škola, ali i za njihove nastavnike. Projekt se sastoji od tri bloka predavanja, a svaki blok ima nekoliko tematskih cjelina. Prva dva bloka su za učenike, gdje se govori općenito o financijskoj pismenosti, bankarstvu, bankarskim proizvodima, o tržištu kapitala, investicijskim i mirovinskim fondovima, a treći blok predavanja je za nastavnike, gdje se i njima prezentiraju te teme“, pojasnila je Dominović.

Velik interes učenika

Kao društveno odgovoran poslodavac i Privredna banka Zagreb posvećuje posebnu pozornost promociji i unaprjeđenju financijske pismenosti.

„Zaposlenici kao volonteri provode radionice štednje u osnovnim školama. Uoči obilježavanja Dana štednje proveli smo do 72 radionice u 20 škola i devet gradova diljem Hrvatske. Jedna od aktivnosti je i posjet Muzeju štednje u zagrebačkom Oktogonu i posjet našim poslovnicama. Interes učenika je odličan, imamo izvrsnu suradnju i s učenicima i školama. U osnovnim školama imamo dvije vrste radionica od prvog do četvrtog razreda, te od petog do osmog razreda, a tema tih radionica je štednja, pričamo o vrijednosti novca, zašto štedjeti, kako donijeti financijski plan“, istaknula je Daria Anić iz ljudskih resursa Privredne banke Zagreb.

Umjeće štednje kroz projekt IN MEDIAS ReStart-integrativni pristup poučavanju medijske, digitalne, čitalačke, prirodoslovne, višejezične i multikulturalne pismenosti pokazali su učenici šestog razreda Osnovne škole Matije Gupca. Učenici pohađaju internacionalni program nastave.

Učenici OŠ Matije Gupca

„Riječ je o projektu kućnog budžeta, gdje su učenici trebali raspolagati novcem,trebali su znati kako profitirati, kako ne ići u minus. Projekt je trajao dva tjedna. Rezultati projekta bili su zanimljivi. Učenici su se dobro snašli, jako puno su razmišljali o životnim troškovima, a malo su se bavili zadovoljavanju dječjih potreba. Ozbiljno su sebe stavili u ulogu odrasle osobe. Postali su svjesni što znači brinuti se o kućanstvu i kako biti pažljiviji u trošenju vlastitih prihoda”, istaknula je profesorica matematike Marta Kvesić.

Učenik šestog razreda Clemente iz Čilea je rekao kako mu je bilo zabavno raditi na projektu. Zaključio je kako nije lako biti odrasla osoba,te da je puno teže podmiriti sve troškove nego što se misli. Osim toga naučio je bolje štedjeti. Također i učenica Zoi je zadovoljna radom na projektu, smatra ga zanimljivim i zabavnim.

„Naučila sam kako raspolagati novcem,kako ga štedjeti, a ne trošiti ga na kupnju svega što želiš. Bitno je da se novac potroši na nešto važnije i korisnije u životu“, istaknula je Zoi.

Projekt Lica s hrvatskih novčanica

Zdravstveno učilište Zagreb predstavilo je projekt Unaprjeđenje pismenosti u Zdravstvenom učilištu. Projekt obuhvaća dvije ciljane skupine učenike srednjih škola i nastavnike. Projektom će se razviti kompetencije učenika potrebne za nastavak školovanja ili kvalitetan ulazak na tržište rada, kao i svijest o važnosti cjeloživotnog učenja, a ojačat će se i osobni nastavnički kapaciteti te razviti nove kompetencije nastavnika. Učenici su predstavili i projekte Lica hrvatskih novčanica, Volonteri školskih klupa i projekt Erasmus plus- Strukovna praksa u Njemačkoj, a dio su projekta Unaprjeđenje pismenosti u Zdravstvenom učilištu.

Učenica Danijela Vranjić sudjelovala je u projektu Erasmus plus – Strukovna praksa u Njemačkoj, te je praksu imala u jednom od najmodernijih laboratorija u Europi. „Kroz praksu u Njemačkoj sam se osamostalila, naučila sam dosta o svom poslu kao laboratorijski tehničar i više sam ga zavoljela“, rekla je Franić.

Učenica Marija Đurić, smjer farmaceutski tehničar sudjelovala je u projektu Lica s hrvatskih novčanica, gdje su učenici stekli opća znanja o novčanicama, naučili prepoznati krivotvorene novčanice, a i povezivali su povijesne ličnosti na tim novčanicama te otkrili mnoge zanimljive detalje.

Učenice Anita Pustahija i Lora Horvat kao buduće fizioterapeutske tehničarke sudjelovale su u projektu Volonteri školskih klupa te su praksu imale u staračkim domovima, u psihosocijalnim radionicama Volonterskog centra radile su s mladima, te su stekle velika znanja i iskustva za svoj budući posao.