Filozofija i tehnika

Filozofija i tehnika

Treba shvatiti da je život suvremenog čovjeka djelomično povezan s prirodom, pretežno s okolinom koju stvara razvoj suvremene tehnike. Čovjeka sve učestalije zamjenjuju roboti, avatari i druga tehnička rješenja. Treba s time upoznati nove generacije. A filozofija može puno tome pridonijeti

prof. dr. Igor Čatić

U ozračju 23. dana Frane Petrića (DFP) i to onog dijela koji se odnosi na Povijest svijeta (Cres, 22.-24. rujna) nametnulo se nekoliko pitanja. Trebaju li studenti tehničkih fakulteta slušati filozofiju? Trebaju li studenti tehničkih fakulteta slušati Uvod u tehniku. Konačno trebaju li studenti svih fakulteta na jednom sveučilištu slušati Uvod u tehniku? Odgovori na postavljena pitanja temelje se na dugogodišnjem iskustvu autora.

U referatu Neki bitni trenutci u povijesti opće tehnike postavljeno je pitanje što je donijelo druženje tehničara i filozofa? Navedena su tri osnovna rezultata. Koncept od prapraska do beskonačnosti (početak razvoja 1999.) i Podjela znanosti na o-znanosti i i-znanosti (DFP-a, 2007.). Posebno je zanimljiv pokušaj odgovora na pitanje je li prva prirodna informatika, prije prirodne energetike i prirodne materijalike. To su rezultati, a što su bili poticaji i tko su poticatelji?

Jedan od najvažnijih poticatelja je glasoviti njemački filozof Oswald Spengler. On je u Tehničkom muzeju u Münchenu održao 16. svibnja 1931. predavanje Čovjek i tehnika koje je kasnije objavljeno u istoimenoj knjizi. Iz tog predavanja potječu tri preuzete osnovne ideje. Prva, rezultirala je tekstom Pogled na ljudsku ruku – nenadmašivo sredstvo djelovanja, na što je taj tekst okružen s desetak članaka o ruci u časopisu za popularizaciju znanosti Sustavi (5/2009.). Druga, da tehnika nije ništa novo, već da postoji oduvijek, rezultirala je uvođenjem pojma opće tehnike. Treća ne će biti razrađivana u okviru ovog teksta, a odnosi se na sljedeće Spenglerovo upozorenje. »Jedino čime Zapad raspolaže je znanje potrebno za djelovanje na području umjetne, čovjekove tehnike, osnovom svekolike kulture, a to je materijalna kultura. Ostali će rado prihvatiti ta znanja, što je provedeno i postati snažna, pa i prevladavajuća konkurencija Zapadu. Ali taj drugi svijet ne će prihvatiti istodobno vrijednosti zapadne humane duhovne kulture«. Kako ima mudrih ljudi. Koje nitko ne sluša.

Misli filozofa O. Spenglera

Za navedeni referat temeljna je misao da »tehnika nije ništa novo, već da postoji oduvijek«. To je dovelo do uvođenja pojma opće tehnike koja se dijeli na prirodnu tehniku i umjetnu, čovjekovu tehniku. Sve što je stvorila priroda su prirodnine, a sve ostalo, u čemu sudjeluje čovjek su proizvodi kulture, umjetnine, artefakti. Pri tome je svako umjetničko djelo umjetnina, ali svaka umjetnina nije umjetničko djelo.

Maye_loptaPrvi prirodni proizvod za kojeg se zna je anorganski polimer cirkon, od kojeg se dobiva cirkonij. Star oko 4,3 milijarde godina. Prvi organski polimeri bili su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline nastale pred 4 milijarde godina. Danas tako popularna aditivna proizvodnja, poznatija po jednom o postupaka nazvanog 3D-tiskanje, ima uzor u okomitom nastajanju taložnih stijena. Prvo pronađeno zarezivanje kostiju (animalni organski polimeri) prirodnom kamenom oštricom staro je 3,3 do 3,4 milijuna godina. A umjetna ili čovjekova materijalna kultura započinje izradbom kamene oštrice pred 2,6 milijuna godina u Goni, Etiopija. Prva gumena lopta, načinjena od u prirodi ponuđenih sastojaka, stara je oko 3.600 godina, a zlatni purpur, tipičan nanoproizvod star je oko 2.700 godina. Odakle podatci? Iz otkrića arheologa prirode, prirodoznanstvenika i arheologa kulture.

Prvi polimeri stari su 4,3 milijarde godina

Koncept od prapraska do beskonačnosti potaknut je radom M. Deegea Fraktologija tehnike objavljenom u Filozofskim istraživanjima 1999. Jedan od rezultata razvoja tog koncepta, koji je prvi puta postao dostupan javnosti u emisiji Drag mi je Platon urednice doc. dr. sc. B. Jergović još 1999. je činjenica da što je nastalo prije u prirodi pretvoreno je u nešto korisno tek kasnije. Primjer, prvo zračenje, ono elektromagnetno nastalo je pred 13,7 milijardi godina. Na njemu temeljen laser razvijen je tek pred pedesetak godina i postao moćno sredstvo djelovanja u medicini (umjetna tehnika živoga) ili npr. pri rezanju u tehnici neživoga. U jednom trenutku sve se razdvojilo u živo i neživo, pred kojih 4 milijardi godina.

Danas je povezivanje živoga (medicina i potrebne znanosti o životu) i neživoga (tehnika) najvažniji trend u 21. stoljeću. U jednom trenutku postavljeno je pitanje odakle naredba za praprasak i prirodni zakoni. Odgovor je ponuđen u tekstu Energy or Information koji je objavljen u hrvatskom časopisu Synthesis Philosophica kojeg izdaje Hrvatsko filozofsko društvo. Stjecajem okolnosti ovih dana upućen je poziv autorima da pošalju novi rad ako su nastavili ta istraživanja. Točno je da i hrvatski znanstvenici dnevno primaju pozive da nekome nešto pošalju na objavu, jer je to danas visokoprofitna industrija. Ali vjerojatnost da se pronađe taj rad, kako je napisano »među tisućama radova« baš i nije velika. Očito su izdavači opskrbljeni vrhunskim programima. A taj članak je dokaz da je bila najprije prirodna informatika. Zanimljivo da se to tako smatra i u indijskoj filozofiji.

PlatonJedna je ideja preuzeta od Platona koji je među ostalim rekao. »Ono što mogu zamisliti, ti ne možeš načiniti.« Prevedeno u tehnički jezik, ono što zamisli konstruktor je idealna slika, praslika. Izvođač može načiniti samo nalik idealnoj slici, pasliku. Primjer je kugla. Zato se ulažu veliki napori da lopte budu što više nalik idealnoj kugli.

Svi moraju učiti temelj materijalne kulture – tehniku

Sve to ukazuje želi li se unapređivati čovjekovu tehniku treba tražiti i drugdje zamisli. Jedan je put da se promatra kako je nešto nastalo u prirodnoj tehnici. Drugi da se u tehniku prenesu filozofske misli. Dobro, jeste li pokušali nekome prodati misao da u onom fondu od 15 ili 20 % netehničkih predmeta na tehničkim fakultetima treba učiti i filozofiju? Naravno. Fakultet strojarstva i brodogradnje bio je prvi u Hrvatskoj koji je još 2003. započeo sa studijem po bolonjskom procesu, dvije godine prije svih. Bio je napisan i sadržaj kolegija Filozofija i tehnika, a trebao ga je predavati strojar koji je završio filozofiju i sada je profesionalni sveučilišni nastavnik filozofije. Ali nije iz Zagreba i taj predmet nikada nije zaživio. Šteta.

Odakle pitanje treba li tehničarima i drugima Uvod u tehniku. Iskustvo uči da se na tehničkim fakultetima odmah započne sa specijaliziranim tehničkim kolegijima i da se zapravo nikada ne usustavi slika što to tehnika, kao temelj svekolike kulture, jeste. Posebno da se ukaže da poznavati samo tehničko djelovanje nije dovoljno, već da je uvijek u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Zato je potrebno tih 15 do 20 % netehničkih predmeta koje imaju vodeća svjetska tehnička sveučilišta. Posebno su netehnički predmeti potrebni budući menadžerima.

Svi ostali trebali bi osnovne tehnike slušati još u osnovnoj i srednjoj školi. No, trebali bi imati i barem jedan kolegij neovisan u struci na visokoškolskoj razini koji bi ih upoznao sa svim osnovnim elementima trenutne tehnike i kako utječu na područje. Primjer je kako suvremena tehnika utječe na trendove u psihijatriji.

KIA-in proizvodni pogon

Treba shvatiti da je život suvremenog čovjeka djelomično povezan s prirodom, pretežno s okolinom koju stvara razvoj suvremene tehnike. Čovjeka sve učestalije zamjenjuju roboti, avatari i druga tehnička rješenja. Treba s time upoznati nove generacije. A filozofija može puno tome pridonijeti.

(*Naslovna fotografija preuzeta je s američke internetske stranice SingularityHUB. Naslov članka u (vrlo) slobodnom prijevodu glasi: “Brže, bolje i jeftinije – ovi roboti preplavljuju tvornice automobila”)