Farmakogenetika u kliničkoj praksi

Farmakogenetika u kliničkoj praksi

Svako ljudsko biće ima svoju bolest i liječenje svakog pacijenta na isti način, danas postupno zamjenjuje tzv. personalizirana medicina (precizna ili individualna medicina)

Igor_Catic_knjiga2U petak 30. rujna 2016. u Knjižnici HAZU predstavljena je jedna vrlo zanimljiva knjiga. Prvenstveno je namijenjena kliničarima kojima prenosi iskustvo s djelovanjem 16 lijekova u svakodnevici.

Zašto osvrt na tu knjigu? Dva su važna razloga. Broj starijih osoba od 65 godina trajno se povećava. A te osobe troše u prosjeku minimalno 5 vrsta lijekova tijekom jednog dana. Liječniku u ordinaciji obiteljske medicine, suočenim sa sve brojnijim lijekovima sve je teže donijeti pravu odluku koji će novi lijek, uz već ranije propisane optimalno djelovati, a koji bi mogao naprotiv štetiti. Stotine tisuća ljudi diljem svijeta umire godišnje zbog sukoba korištenih lijekova.

Knjigu su napisali i uredili prof. dr. sc. Wolfgang Höppner (SR Njemačka) i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Jezici objave su engleski, njemački i hrvatski.

Zašto se ukazuje na tu knjigu ili priručnik? Svako ljudsko biće ima svoju bolest i liječenje svakog pacijenta na isti način, danas postupno zamjenjuje tzv. personalizirana medicina (precizna ili individualna medicina). Personalizirana medicina konceptualno predstavlja jedan od najvećih iskoraka napravljenih u području medicinskih znanosti. Kao važan i nedjeljiv dio personalizirane medicine posebno se ističe farmakogenetika, čiji je temeljni cilj razumjeti kako specifičnost genoma pojedinca uvjetuje djelovanje lijekova, ali i nastanak popratnih, vrlo često, neželjenih pojava. Taj koncept obilježit će daljnji razvoj medicine u ovom stoljeću. Posebno ako se poveže s naporima na transhumanizaciji ljudskog bića.

Još je jedan važan razlog zašto valja pozdraviti napor dvojice istaknutih stručnjaka. Ono što treba ne samo suvremenoj medicini, upravo su takvi tekstovi koji sažimaju rezultate istraživanja tisuća istraživača u novu smislenu cjelinu. Riječju sintezologija tübingenški profesor anatomije Martin Heidenhain pokušao sustavnosnim naukom opisati čovječji organizam (1920.). Ta istraživanja postaju sve nužnija i trebalo bi ih poticati. Već je 2010. autor je predložio uvođenje nove kategorije istraživanja: sintezologijska istraživanja koja omogućuju potpuno nove zaključke na temelju brojnih pojedinačnih rezultata.

Javnost zna malo o farmakogenetici. Bilo bi korisno s tim područjem upoznati najširu javnost.

Igor Čatić