Električni automobili nisu “zeleni” koliko smo mislili

Električni automobili nisu “zeleni” koliko smo mislili

Starom voznom parku u Hrvatskoj pogoduje i loša porezna politika u kojoj se niskim trošarinama pogoduje uvozu starih vozila. Lulić navodi kako su takva vozila istrošena te kako su njihovi sustavi za naknadu obradu ispušnih plinova upitni, a upitna je i sigurnost takvih vozila

Valentina Vukoje

Profesor emeritus Igor Čatić na našem je portalu pisao o zabludama po pitanju ekološke učinkovitosti električnih automobila. U članku objavljenom u veljači ove godine pod nazivom „Prijedlog premijeru: Ukinite poticaje za kupovinu e-automobila!“, Čatić ističe kako se električna vozila pune iz utičnica, no potrebna električna energija koju koriste takvi automobili proizvodi se negdje drugdje. U SAD-u postoji veliki broj elektrana na ugljen pa tako ispada kako su električni automobili zapravo pogonjeni na ugljen, navodi Čatić u članku.

Zoran-Lulic

prof. dr. sc. Zoran Lulić

Naša je ekipa odlučila provjeriti ove tvrdnje profesora Čatića pa smo odgovore potražili od redovitog profesora sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zorana Lulića. Profesor Lulić je ujedno i voditelj Laboratorija za motore i vozila.

„U stvarnosti te su tvrdnje točne. Većina promatra samo lokalnu emisiju, a nju čine štetne tvari kao što su neizgorjeli ugljkovodici, čestice, dušikovi oksidi, ono što mjerimo na ispušnoj cijevi, u neposrednoj okolici vozila, no važna je električna energija koju takvo električno vozilo koristi. Dobro bi bilo kada bi ta električna energija dolazila iz obnovljivih izvora kao što su vjetroelektrane ili hidroelektrane. No njih nema dovoljno. Tako da značajan dio ipak dolazi iz termoelektrana koje se pokreću na plin, na naftu ili na ugljen. U tom slučaju stvari su drugačije“, objašnjava Lulić.

On dodaje kako Kina ima znatan broj termoelektrana na ugljen, a isti je slučaj i s Poljskom u Europi. „Ako najbolji električni automobil koristi električnu energiju, koja je proizvedena u termolektrani na ugljen, on će imati na kraju veću emisiju CO2 po kilometru od nekog malog automobila koji ima naprimjer Dieselov motor“, uspoređuje profesor Lulić. Iako Hrvatska nema termoelektrane na ugljen, profoser Lulić podsjeća na činjenicu kako veliki postotak električne energije još uvijek uvozimo.

Centar za vozila Hrvatske iznio je podatak kako je 2014. godine u Hrvatskoj bilo registrirano 74 električna vozila i 873 hibridna. Tako je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odlučio poticati kupnju električnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj. Fond je prošle godine raspisao natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava građanima i tvrkama za kupnju električnih i hibridnih automobila te električnih skutera, motocikala i četverocikala.

„Trebalo je mijenjati strukturu voznog parka“

Profesor Lulić je zajedno sa svojim asistentima s Fakulteta strojarstva i brodogradnje sugerirao Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da se na razini države financijski potpomogne kupnja vozila niske emisije CO2 po kilometru neovisno o tehnologiji pogona.

„Naš stav je bio da se treba mijenjati struktura voznog parka. To bi za Hrvatsku bilo korisnije od poticanje kupovine električnih vozila jer je naš vozni park u prosjeku star oko 11,3 godine. Nama nije bila bitna tehnologija, nego niska emisija CO2. No, natječaj je oblikovao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a oni su se odlučili za davanje subvencija za kupnju električnih i hibridnih vozila“, prisjeća se Lulić.

Naš sugovornik smatra kako starom voznom parku u Hrvatskoj pogoduje i loša porezna politika u kojoj se niskim trošarinama pogoduje uvozu starih vozila. Lulić navodi kako su takva vozila istrošena te kako su njihovi sustavi za naknadu obradu ispušnih plinova upitni, a upitna je i sigurnost takvih vozila. „Trebali smo rasteretiti plaćanja trošarina za mala, gradska vozila sa suvremenim Euro5/Euro6 motorima, a znatno povećati trošarine na stara vozila kako bi bila neatraktivna za uvoz, odnosno unos.“

Profesor Lulić smatra kako trenutačna situacija po pitanju cijene goriva, koja je niska, ne ide u prilog električnima automobilima. „Ono što će u budućnosti imati prednost su hibridni pogoni i mislim da od njih možemo najviše očekivati“.

Komentari su zatvoreni