Dvije biste, dva natpisa: Može i “Lola” i “Lolo” Ribar

Dvije biste, dva natpisa: Može i “Lola” i “Lolo” Ribar

Mačešić nam je rekao da je izvorni naziv spomeniku doista po ideji Augusta Augustinčića bio »Ivo Lolo Ribar«

Aktualna tema u Zagrebu je narodni heroj, partizan Ivo Lola / Lolo Ribar, čija je bista ili točnije natpis na njoj izazvao prijepore u domaćim medijima. Podsjetimo, gradonačelnik Milan Bandić je u utorak 10. listopada u parku na križanju Selske ceste i Prilaz baruna Filipovića otkrio obnovljenu spomen-bistu na kojoj stoji natpis »Ivo Lolo Ribar« pa se gradska se vlast našla na meti kritika optužena da je postavila spomenik s »tipfelerom«. Stoga je ZG-magazin odlučio kontaktirati izvore koji se direktno bave spomenicima iz prošlosti Zagreba. Prvi od njih bila je Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o. Akademije likovnih umjetnosti, jednoj od najstarijih ljevaonica u ovom djelu Europe.

O spomeniku Ivi Loli Ribaru razgovarali smo sa Željkom Mačešićem, predsjednikom uprave spomenute tvrtke. On kaže kako su ih Grada pred nešto više od mjesec dana kontaktirali da bi upravo oni trebali napraviti odljev spomenika koji je maknut devedesetih godina. Mačešić nam je rekao da je izvorni naziv spomeniku doista po ideji Augusta Augustinčića bio »Ivo Lolo Ribar«.

S otkrivanja spomen-biste

Dodao je da trenutno od Grada Zagreba nisu dobili druge narudžbe glede lijevanja novih antifašističkih spomenika te da se o ovoj temi najbolje konzultiramo s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport.

Povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić, specijalizirana za temu skulpture i memorijalne plastike 20. stoljeća nas je podsjetila kako su se u javnom prostoru grada Zagreba do devedesetih godina nalazila dva spomenika spomenutom narodnom heroju, Ivi Ribaru. Prva lokacija doista je Selska cesta 7, gdje je gradonačelnik Milan Bandić otkrio obnovljenu spomen-bistu koja je ukradena tijekom 1990-ih. Druga spomen-bista, otkrivena još davne 1959. godine,nalazila se u dvorištu Studentskog doma u Laščinskoj cesti. Osim natpisa na kojem je stajalo »Lola«, a ne »Lolo«, dio spomenika činio je i metalni srp i čekić, postavljen ispred biste, simbol koji simbolizira jedinstvo industrijskih i poljoprivrednih radnika, ali i jasno upućuje na ključnu političku ulogu ove povijesne ličnosti. Ivo Lolo Ribar bio je, naime, tajnik Centralnog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije.

Bista iz Laščinske

Horvatinčić napominje kako se ovi kao i brojni drugi podaci o spomenicima i spomen-obilježjima u Zagreb mogu pronaći u knjizi Zagreb grad heroj – spomen-obilježja revoluciji autora Stipe Ugarkovića i Ivana Očaka, objavljenoj u Zagrebu 1979. godine. Knjigom Sjećanje je borba autora Marija Šimunkovića i Domagoja Delača, objavljenom 2013. godine u Zagrebu, napravljen je novi popis i analiza uništenih spomen-obilježja na širem zagrebačkom području.

Iz nje je, kako ističe naša sugovornica, vidljivo kako je na širem području Zagreba oko 45 % svih tipova obilježja vezanih uz NOB i revolucionarni pokret uklonjeno ili uništeno i nikada obnovljeno.

»Evidentno je, stoga, da se vraćanjem samo jedne u nizu uklonjenih, ukradenih ili uništenih spomenika posvećenim antifašistima – od koji je velik broj, jednako kao i Ribar, ubijen ili poginuo u borbi – nastoji na brzinu vratiti povjerenje glasača u Zagrebu, koje je izgubljeno recentnom koalicijom s ekstremnom desnicom«, ustvrdila je Sanja Horvatinčić. Dodala je kako je paradoksalno da su upravo strujanja s desnice poslužila kao okidač da se, nakon tolikih godina, u javnosti ponovno otvara pitanje uništavanja i brisanja ne samo antifašističkih, već i tradicija radničkog pokreta u gradu Zagrebu.

Među spomenicima posvećenim poginulim Zagrepčanima, Horvatinčićeva ističe primjer uništenja spomenika tridesetorici obješenih u Gornjem Vrapču, na čijem se mjestu danas nalazi raspelo i nova ploča tendenciozno izmijenjenog sadržaja. »Ovaj primjer dodatno je problematičan budući da je bila riječ o obilježavanju autentične lokacije masovnog ustaškog zločina, pri čemu je spomenik izveden na inovativan način, upotrebom minimalnih likovnih sredstava, odnosno pretvaranjem traumatične lokacije u javnu zelenu površinu«, ističe.

Bista Ive Lole Ribara koju je otkrio gradonačelnik Bandić rad je akademskog kipara Koste Angeli Radovanija. Gradonačelnik je prilikom njena otkrivanja izjavio da Grad ponovno vraća Ivu Lolu Ribara na mjesto gdje je i bio prije nego su ga otuđili u ratnome vihoru. Zaključio je, kako je »Ivo Lola Ribar bio jedan od najvećih heroja hrvatskog antifašističkog rata, te da nije bilo te antifašističke borbe i da se Hrvatska nije svrstala na pobjedničku stranu, hrvatski branitelji i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman ne bi se imali na što pozvati na putu ka osamostaljenju«.

Matej Knežević