Duhan je drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti

Duhan je drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti

„Po nekoliko pratećih parametara u Europi Hrvatska jako loše stoji što se tiče pušenja. U gornjoj smo polovici učestalosti, ali smo po nekim podacima na drugom mjestu, iza Mađarske po broju umrlih ljudi u dobi od 40. do 50. godine od karcinoma bronhija”, rekla je pulmologinja Popović Grle

Pušenje cigareta izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu, povećava rizik za više od tridesetak bolest, a pasivna izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača.

U povodu Svjetskog dana nepušenja Nacionalno povjerenstvo za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u subotu su na Cvjetnom trgu organizirali javnozdravstvenu aktivnost kojom su građane upozorili na štetan utjecaj pušenja.

Mjerenjem ugljičnog monoksida u izdisaju građanima se ukazalo na razlike u stanju pluća kod pušača kao i nepušača.

Kako je rečeno ovogodišnji Svjetski dan nepušenja posvećen je temi “Duhan i kardiovaskularne bolesti”. Naime, nakon visokog krvnog tlaka duhan je drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti.

„U Hrvatskoj u odrasloj populaciji svakodnevno puši svaki treći muškarac i svaka četvrta žena. Kad se radi o djeci i mladima u dobi od 15 godina puši 20 % djevojčica i 25 % dječaka što Hrvatsku svrstava među tri vodeće zemlje u odnosu na 45 zemlje koje su uključene u istraživanje o pušenju među mladima. Puši veliki udio naše populacije, a pušenje je jedan od vodećih rizika za razvoj oboljenja i smrtnosti od srčanožilnih i malignih bolesti”, istaknula je dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dodala je kako se posljedice pušenja mogu spriječiti ako se mladima onemogući da dođu do cigareta i duhanskih proizvoda, koji se ne smiju prodavati djeci i maloljetnicima, dok odrasli svojim primjerom moraju pokazati da je nepušenje bolji izbor od pušenja.

„Nažalost po nekoliko pratećih parametara u Europi Hrvatska jako loše stoji što se tiče pušenja. U gornjoj smo polovici učestalosti, ali smo po nekim podacima na drugom mjestu, iza Mađarske po broju umrlih ljudi u dobi od 40. do 50. godine od karcinoma bronhija, znači raka pluća. Mladi nam relativno dosta puše. Iako je to individualno, obično počnu pušiti u osnovnoj školi, u dobi od 13 do 14 godina. Manje se puši nego što je bilo prije pet, deset ili dvadeset godina, ali još uvijek nije onako kako je u zapadnoj Europi, primjerice prosjek pušenja u Hrvatskoj je 25 %, a u jednoj razvijenoj zapadnoj zemlji je 12 %, što znači da smo još uvijek dvostruko gori“, rekla je dr. Sanja Popović Grle, pulmologinja Klinike za plućne bolesti Jordanovac i članica Nacionalnog povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva.

Dodala je kako 50 %, odnosno svaki drugi pušač oboli od bolesti vezano uz pušenje, a njih 25 posto, svaka četvrta osoba umre od bolesti uzrokovane pušenjem.

„Pušenje najčešće uzrokuje srčani udar, kardiovaskularne bolesti, zloćudne bolesti, moždani udar i kronične opstruktivne plućne bolesti, kronični bronhitis i emfizem. Što se tiče izloženosti pasivnom pušenju štetnost je 12 %, odnosno 12 % je šanse da se kod osobe razvije pušačka bolest. Stoga je na radnom mjestu i zabranjeno pušenje”, istaknula je doktorica Sanja Popović Grle.

Za prestanak pušenja je puno dobrih razloga. Samo je važno donijeti odluku i biti ustrajan u prestanku pušenja. Iako su svjesni štetnosti pušenja na zdravlje neki građani koji su se priključili javnozdravstvenoj aktivnosti priznaju da će se teško odreći pušenja.

Zagrepčanin Krešo je rekao kako puši nekoliko cigareta dnevno, a prije je pušio kutiju na dan. Nekoliko puta je i prestao pušiti, ali bi opet počeo. Kaže kako je razmišljao i o svom zdravlju, ali ako mu ono bude ugroženo spreman je prestati pušiti.

„Pušim dvije do tri cigarete dnevno, uz kavu ili poslije ručka. Razmišljao sam da prestanem pušiti, ali mislim da ono što je umjereno, u granicama normale – bilo da se radi o alkoholu ili cigaretama ne bi trebalo biti štetno“, rekao je Zagrepčanin Nikola.

Dobrom voljom Zagrepčanin Arsen je prestao biti pušač: „Pušio sam davno, ali sam prestao zbog svog zdravlja. No, s obzirom da sam liječnik i s profesionalnog aspekta mogu vidjeti koliko je pušenje štetno“.

Ivana Vranješ