Drastičnim povećanjem novčanih kazni žele smanjiti stradavanje u prometu

Drastičnim povećanjem novčanih kazni žele smanjiti stradavanje u prometu

„Naš trajni cilj je smanjenje stradavanja na hrvatskim cestama. Broj teško ozlijeđenih i broj smrtno stradalih je padao gotovo svake godine sa vrlo malim iznimkama. Iako smo od 1990. godine s 1360 poginulih došli do 317 poginulih u prošloj godini, još uvijek je puno posla pred nama“, poručio je Katić

Ivana Vranješ

Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić u četvrtak je na sjednici Hrvatskog sabora predstavio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čiji je predlagatelj Vlada RH.

Naveo je kako je osnovni razlog za donošenje ovog zakona “nezadovoljstvo javnosti stanjem sigurnosti cestovnog prometa”, posebice obzirom na broj smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba na hrvatskim prometnicama.

Naime, na području EU-a prošle je godine poginulo 25 000 osoba, EU prosjek poginulih na milijun stanovnika iznosi 49. U Hrvatskoj taj broj iznosi 77 poginulih na milijun stanovnika i po tome je Hrvatska na četvrtom mjestu, a iza nje su još samo Rumunjska, Bugarska i Latvija.

Za izmjene i dopune zakona razlog je i nedovoljna učinkovitost dosadašnjih prekršajno-pravnih sankcija. Nije postignuto odvraćanje počinitelja prekršaja od ponavljanja nezakonitih ponašanja.

Kako je rečeno, grubo i učestalo se u recidivu čine najteži i najopasniji prometni prekršaji protiv sigurnosti cestovnog prometa.

„Mnogi upravljaju vozilom dok im je oduzeta vozačka dozvola, bez obzira na veliki broj utvrđenih prekršaja nepropisno se koristi mobitel za vrijeme vožnje, ne koristi se sigurnosni pojas (osobito na stražnjim sjedalima), nepropisno se prevoze djeca u vozilima. To su sva ponašanja koja mislimo da treba izmijeniti i jednim paketom različitih mjera dovesti do toga da ljudi poštuju propise iz područja sigurnosti prometa na cestama”, rekao je Katić.

Jedna od izmjena koja se predlaže je povećanje visina novčanih kazni za najteže prekršitelje i one se usklađuju s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama

Izmjenom zakona predlaže se povećanje novčanih kazni sa sadašnjih 5 do 15 tisuća kuna na 10 do 20 tisuća kuna. To su prekršaji vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti , brzoj cesti ili cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.

Drugi najteži prekršaj je prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za najmanje 50 ili više km/h.

Treći prekršaj kojim se predlažu najteže sankcije je namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odnosno prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, dakle kad se povećava brzina ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala.

Četvrti prekršaj kojim se određuju najteže sankcije je kad se odbija podvrgavanje provjeri ima li vozač u organizmu alkohola ili opojnih droga.

Peti teški prekršaj je vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila i vožnja pod utjecajem droga.

Kažnjavanje najstrožim sankcijama predlaže se i upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, primjerice osoba nije položila vozački ispit i nije dobila vozačku dozvolu, zatim upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljanja negativnih prekršajnih bodova, upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta.

Za ove prekršaje je osim osim novčane kazne predviđena i sankcija zatvora u trajanju do 60 dana.

Novčane kazne su podignute i za neke druge teške prekršaje. To je nekorištenje sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje, gdje bi se kazna podignula sa 500 na 1000 kuna. Povećava se kazna za nepropisan prijevoz djece u vozilu sa 500 na 1000 kuna, kao i za nepropisno korištenje mobitela za vrijeme vožnje predlaže se povećanje kazne sa 500 na 1500 kuna.

Povećavaju se kazne i za neke druge prekršaje, gdje se želi utjecati na svijest i na ponašanje, kao što su primjerice nezaustavljanje na raskršćima, odnosno pružnim prijelazima.

 Jedna od mogućnosti koja se predlaže propisati ovim zakonom je oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja u cestovnom prometu.

Tako se privremeno može oduzeti vozaču vozilo ako je već najmanje dva puta pravomoćno kažnjen te po treći put počini neko od najtežih prekršaja.

„Naš trajni cilj je smanjenje stradavanja na hrvatskim cestama. Broj teško ozlijeđenih i broj smrtno stradalih je padao gotovo svake godine sa vrlo malim iznimkama. Iako smo od 1990. godine s 1360 poginulih došli do 317 poginulih u prošloj godini, još uvijek je puno posla pred nama“, poručio je Katić.

Komentiraj

*