Do 2030. upotreba antibiotika mogla bi porasti za čak 200 %

Do 2030. upotreba antibiotika mogla bi porasti za čak 200 %

Trenutna procjena je da je u 2015. godini izdano više od 42 milijarde dnevnih doza antibiotika ili oko 15 dnevnih doza na ​​1000 ljudi dnevno

Zapanjujuća nova studija otkrila je da je između 2000. i 2015. globalna konzumacija antibiotika skočila za 65 posto, javlja New Atlas. Međunarodni tim istraživača je nakon prikupljenih podataka iz 76 zemalja ustvrdio kako je upotreba antibiotika naglo porasla u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Potrošnja u zemljama s visokim dohotkom je stagnirala, ali je i dalje znatno veća gledano po glavi stanovnika u usporedbi sa siromašnijim zemljama.

Značajan porast uporabe antibiotika nije samo povezan s ukupnim porastom stanovništva već i rastom gospodarstva i urbanizacijom u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Tijekom 15 godina zemlje s niskim i srednjim prihodima povećale su ukupnu uporabu antibiotika za čak 114 posto.

Studijom se nastoji ukazati na promjenu strategija pri korištenju antibiotika – smanjiti ukupnu stopu potrošnje u bogatijim zemljama te usporiti ili smanjiti potrošnju u siromašnijim zemljama, a da se ne uguši njihov pristup potrebnim lijekovima. Autori studije ističi kako »postoji potreba za uravnoteženjem pristupa osnovnim lijekovima, osobito u s niskim i srednjim prihodima gdje teret zaraznih bolesti još uvijek nadilazi teret otpornih infekcija i gdje u mnogim zemljama postoji značajna nezadovoljena potreba za antibioticima«.

Istraživači sugeriraju da u nekim zemljama s niskim i srednjim prihodima nastoje primijeniti nešto nalik programa zbrinjavanja kako bi se integrirala rastuća primjena antibiotika s drugim programima zdravstvene zaštite namijenjenih poboljšanju općih higijenskih uvjeta i smanjenju bakterijskih infekcija koje se pojavljuju. Programi čistih voda, organiziranih cijepljenja i bolji higijenski uvjeti su preduvjeti koje treba provesti kako bi se smanjila rastuća primjena antibiotika u tim regijama.

U zemljama s višim prihodima problem je malo složeniji. Istraživanje iz 2016. godine koje je vodio Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazalo je da je više od 30 posto propisanih antibiotika u Sjedinjenim Državama nepotrebno. Tako studija nalaže da i doktori trebaju biti oprezniji s propisivanjem antibiotika, ali također i pacijenti moraju preuzeti odgovornost i shvatiti kada im oni nisu potrebni.

Možda je najzanimljiviji dio studije bio bilješka koja navodi globalni porast potrošnje antibiotika. Kolistin, jedan od posljednjih antibiotika čija je upotreba globalno porasla razvijen je sredinom 20. stoljeća, ali je privremeno napušten zbog štetnosti za bubrege. Unatoč njegovim toksičnim nuspojavama antibiotik se ponovno vratio u 1990-ih kao hitno rješenje za sve veću prevalenciju bakterija rezistentnih na lijekove.

Trenutna procjena je da je u 2015. godini izdano više od 42 milijarde dnevnih doza antibiotika ili oko 15 dnevnih doza na ​​1000 ljudi dnevno. Studija zastrašujuće upozorava da bi se, uz pretpostavku da nema promjena politike ili promjene u trenutnim stopama rasta, do 2030. godine ukupna potrošnja antibiotika mogla povećati za više od 200 posto, na 128 milijardi korisnika dnevnih doza.

»Potrebno je pronaći korisna rješenja i sada imamo ključne podatke potrebne za informiranje tih rješenja2, rekla je koautorica studije Eili Klein. »Sada više nego ikada trebamo učinkovite intervencije, uključujući upravu, javno obrazovanje i suzbijanje prekomjerne upotrebe antibiotika iz posljednjeg razdoblja«, dodala je.

Ostavi komentar

*