Djelujmo odmah – izlaz je u izlasku na izbore (4)

Djelujmo odmah – izlaz je u izlasku na izbore (4)

U Hrvatskoj i danas okoliš štitimo pa imamo to i u nazivu ministarstva: »zaštita okoliša«. Kada se pogleda što se to štiti u resornom ministarstvu, vidljivo je da se radi samo o zraku i dijelu otpada. Voda je u ingerenciji »regionalnog razvoja«, a tlo »poljoprivrede«. Prostorno planiranje, kao najmoćniji instrument održivog razvoja, je u građevinarstvu, što potvrđuje tezu da se kod nas »okoliš« ne razumije u razvojnom kontekstu

dr. sc. Viktor Simončič

Vladati znači učiniti da narod nigdje i nikada ne bude gladan, da narod bude zadovoljan. Vladati znači, dakle, u prvom redu čuvati narod od bijede. (…) Svaki naš čovjek treba da znade da nama sloboda ne smije biti samo gospodska parada nego da nam ona upravo nameće veliku odgovornost i veliko brigu, najprije i najviše za narodnu prehranu. Kad je do sada u tom bilo zlo, rekli smo: »Kriv je Madžar, krive su centrale, kriv je sistem ove Monarhije. Sada ćemo, visoki državni sabore, za svaku oskudicu biti krivi mi sami. Suverenost ne znači samo slobodu nego i ogromnu odgovornost«.

Stjepan Radić, govor u Hrvatskom Saboru, 29. 10. 1918.

Prošli tjedan je u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održana 10. međunarodna hrvatsko – slovenska konferencija. Ovaj puta na temu Kružna ekonomija i industrija polimera. Inače ne idem na takve skupove. Uglavnom služe kao šminka za one na položajima, i neka utjeha za one koji nešto žele promijeniti. Najavljeno je kako će na skupu, uz druge uvažene goste, biti prisutni i ministar Mihael Zmajlović i predsjednik HGK-a gospodin Luka Burilović. Nisu došli. Ispričali su ih zamjenik ministra i zamjenik predsjednika. Obojica upravo imaju važne obaveze. Za one koji takvim skupovima prisustvuju prvi puta normalno. Treba biti na važnijim mjestima. Meni i nekolicini poznata stvar. Klasika na ovim prostorima. Ne dolaze oni ni na važnije skupove od ovih.

Jedan od plakata HGK

Jedan od plakata HGK

I onda ispriča svoje zamjenik predsjednika HGK-a. Evo, sada će oni. Samo što nisu. Zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti odmah u novoj godini osnovat će neko tijelo, valjda se mislilo još na jednu sinekuru za podobne uhljebe, koje će se strateški baviti industrijom. Kada se daje subvencija za uvoz stranih kućanskih aparata i automobila HGK-a nigdje. Inače, što se tiče subvencija za električne i hibridne automobile, moram se ispričati gospodi, ministru Zmajloviću i direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gospodinu Svenu Mülleru, jer i u Njemačkoj daju subvencije za hibridne automobile. Mala razlika. Mi dajemo naš novac za uvoz stranih automobila, a u Njemačkoj daje Toyota za uvoz Toyotinih automobila.

I onda ispriča svoje i zamjenik ministra. Kao planeta je u problemima. Strašno se troše resursi. Kaže kako su i on i ministar strašno zabrinuti za svijet. Stalno s prstom na čelu. Vidi se već mala udubina na čelu zamjenika. Žao mi je koliko je zabrinut. Rekao je kako eto u Švedskoj, do sada kao jedinoj zemlji na svijetu, rade nešto potpuno novo u smjeru zaštite planeta Zemlje, pa će i on i ministar biti manje zabrinuti. Odlanulo mi.

Trebalo je saslušati i goste

Čim je svoje ispričao, nije čak ni onako kulturno sačekao da nešto kažu gosti iz Slovenije, Njemačke, Italije i EU, ode on. Mene malo sram, jer je red dobro odgojenih domaćina da saslušaju i goste. Popričaju s njima. Znate, onako kako je u vrijeme »mraka« bio to običaj iz kućnog odgoja – »kinderstube«.

Zamjenik predsjednika HGK-a otišao je nešto kasnije. I on je imao neizostavne poslove. Vidio sam ga kasnije kako se šeće hodnicima HGK-a. Nisam obratio pažnju je li bio zabrinut i je li razmišljao o onom novom tijelu za industriju. Da je ostao unutra i saslušao one koji imaju što reći, shvatio bi kako se industrija može poticati, a ne urušavati upravo na rješavanju okolišnih problema. Nažalost, to ne ide preko sinekura. Siguran sam da bi to mogla i HGK, ali kada bi morali zaraditi plaću, a ne živjeti od nameta. Onda bi reagirali na svaku štetnu subvenciju koja se daje za uvoz, a na štetu domaće industrije. Reagirali bi i na svaku uvezenu šarenu plastičnu kantu i potrošenih 540 000 000 kuna s kojima su ministar Zmajlović i direktor Fonda Müller financirali uvoz.

Onda su došli na red stranci. Predstavnik EU-a je objasnio kako treba odvojeno sakupljati otpad. Iznosio je primjere najrazvijenijih. Nisam primijetio nijedan podatak vezan za Litvu, Portugal, Grčku, Francusku, Bugarsku ili Slovačku. I on je zabrinut za planet Zemlju. Više nije bilo obojice zamjenika koji su mu trebali reći i pohvaliti se, kako nije baš potrebno skupljati u odvojenim posudama, jer je eto u Međimurju, razvijena tehnologija koja omogućuje izdvajanje korisnog otpada iz posude s mješovitim otpadom.

Poslije je govorio predstavnik Njemačke. One države koja ne subvencionira uvoz stranih automobila kao Zmajlović&Müller. Nijemci racionalni – još 1971. godine zatvorili nekih 50 000 divljih odlagališta. Danas imaju 167 spalionica otpada, za koje im, nakon što je došlo zadnjih godina u promjeni smjera k materijalnom iskorištavanju, čak nedostaje otpada. Sad bi mogli proći s manjim brojem, ali prije 30 – 40 godina nisu mogli. Imaju 705 »waste to energy« postrojenja, 2462 postrojenja za biološku obradu, 1094 sortirnica, 1331 postrojenja za razgradnju bijele tehnike, 114 postrojenja za čišćenje zemljišta i još preko tri tisuće raznih postrojenja za obradu otpada.

Hrvatska kao Njemačka

I opet nije bilo više obojice zamjenika da to čuju. Ako bi Hrvatska postupala kao Njemačka, a to nas eto savjetuju stranci i na čijoj liniji je naš ministar Zmajlović poduprt našim (ne)stručnjacima, kako nas ima 20 puta manje, onda bi trebali imati: nekih 8 spalionica miješanog otada, a nemamo nijednu, nekih 35 toplinskih postrojenja na određene vrste otpada, a imamo možda 2-3, 130 postrojenja za biološku obradu, a imamo ih oko 10, 50 sortirnica, a imamo ih možda 10, 65 postrojenja za razgradnju bijele tehnike i drugih električnih aparat, a imamo 1-2, 5 postrojenja za »čišćenje zemljišta«, a nemamo nijedno, i još nekih 200 raznih drugih postrojenja, kojih nemamo.

Inče, da je ranije razvijena tehnologija MBO-T tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, i u Njemačkoj bi trebali manje raznih postrojenja. Puno manje. Na skupu mi je, nakon moje kratke rasprave, kada sam spomenuo da u Hrvatskoj imamo MBO-T, jedan sudionik u pauzi spomenuo kako bi na čelu morao nositi traku s napisom »Tehnix«?! Odgovorio sam mu da je u krivu, jer ja nosim traku »kupujmo Hrvatsko«. Kada vidim kako se kod nas svi trude da uvezu, čini mi se da mi je ta greška ostala iz »mraka«. Osim toga, vjerujem u tehnologiju MBO-T i zbog činjenice, jer je dijelom nastala i na iskustvu kojeg smo stekli, kod prerade deponije »Košambra« u Poreču, prije dobrih 10 godina.

I u ovom »poučku« nastavljamo sa savjetima političarima…

– OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE – Zaboravite privatno i brinite se za javno (Natpis na Kneževom dvoru u Dubrovniku)

– OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE – Zaboravite privatno i brinite se za javno (Natpis na Kneževom dvoru u Dubrovniku)

Nastavak savjeta »djelujmo odmah«:

9. (nastavak na prvih 8 iz prethodnog poučka) Kada organizirate neki skup ili vas na njega pozovu, shvatite da je manje važno da vas saslušaju. Ako već dođete, ostanite do kraja i poslušajte. Bitno je da vi čujete što trebate čuti. Sudionici skupa u pravilu znaju o predmetnoj problematici više od vas i vaših suradnika.

10. Provjerite podatke koje šaljemo u EU. Provjerite kako je moguće da se podaci o ambalaži, a koji idu prema EU, između HGK-a i Fonda razlikuju za faktor 2? Izgleda da šaljemo kućne brojeve, a u EU vrijedi provjera bolja od povjerenja. Tamo samo kratko prolazi naš »lako ćemo« način. Prije ili kasnije slijedi njihov – »provjera je bolja od povjerenja«. Za lažno prikazivanje stanja, uz gubitak povjerenja slijedi i novčana kazna!

11. Dajte okolišu pravo mjesto u Vladi i društvu. U Hrvatskoj i danas okoliš štitimo pa imamo to i u nazivu ministarstva: »zaštita okoliša«. Kada se pogleda što se to štiti pod okolišem u resornom ministarstvu vidljivo je da se radi samo o zraku i dijelu otpada. Voda je u ingerenciji »regionalnog razvoja«, a tlo »poljoprivrede«. »Priroda« je nakon lutanja iz »kulture« došla u područje osakaćenog »okoliša«. Prostorno planiranje, kao najmoćniji instrument održivog razvoja je u građevinarstvu, što potvrđuje tezu da se kod nas »okoliš« ne razumije u razvojnom kontekstu.

Uz »okoliš« se veže atribut »zaštita«. Tako su svi oni koji štite okoliš ne dozvoljavajući ništa u percepciji građana »dobri«, a oni drugi, koji ga po mišljenju »dobrih« ugrožavaju, jer u njemu žele osigurati egzistenciju sebi, sugrađanima i naciji, a to je svatko tko želi premjestiti čak i samo kamen u prostoru, su – »zli«. »Dobri« imaju iza sebe podršku medija, a »zli« odlaze s investicijama u druge države i najčešće više uopće ne dolaze u Hrvatsku.

Neka nova organizacija okoliša ne bi trebala biti »policija iznad resora«, već netko tko će pomoći da se učinkovito koriste prirodni, ljudski i drugi razvojni resursi, te usklađuju sektorske politike po principu »održivosti«, a sve u smislu 7. EAP.

12. Barem glede okoliša morat ćemo zatražiti promjenu obaveza iz pristupnog ugovora s EU. Usporedite spomenutu prezentaciju predstavnika Njemačke s Planom gospodarenja s otpadom 2015. – 2021. RH. Plan je klasičan dokument koji, ne dozvoljava korištenje (i) hrvatskih proizvoda i dovodi do kasnijih štetnih investicija i nenamjenskog trošenja novca. A takve dokumente smo zadnjih 15 godina uvijek radili pod patronatom stranaca. Reviziju ćemo lakše zahtijevati ako pokažemo kako su i oni suodgovorni za stanje. Primjeri centara gospodarenja otpadom »Marišćina« i »Kaštjun«, kao i (ne samo) sisački uređaj za pročišćavanje otpadnih voda su reprezentativni primjeri nestručnosti i neodgovornosti, zavijeni u logotipe stranih tvrtki. Za početak krenite s provjerom tih i »inih« projekata.

Izuzetno niska stručna razina Plana gospodarenja otpadom gotovo da vapi po zahtjevu za nadoknadu troškova i po oduzimanju izdanih ovlaštenja za rad tvrtkama i odgovornim (voditeljima) pojedincima u Hrvatskoj.

Razmislite i o krivičnoj odgovornosti onima koji su dozvolili ovako sramotan Plan. Ako je gospodin Polančec dobio godinu dana zatvora za 500 tisuća kuna plaćenu studiju koja navodno nije bila potrebna, ili je samo bila pretanka i nema daljnjih posljedica, koliko godina trebaju dobiti oni koji su izradili studije koje su vrijedile barem deset puta više, uz proizvodnju dnevne štete u narednim desetljećima.

13. Za vašu vladavinu i za probitak nacije više vam vrijedi iskreni kritičar, od tisuću laskavaca i urlatora na vašim skupovima. Kritičar kritizira u funkciji »dobroga za sve«. Laskavci misle samo na sebe. Brutalni su primjeri olakog odbacivanja i nabacivanja blatom laskavaca na jučerašnje idole. Primjeri grubo potvrđuju stoljetnu istinu: tko bi gori, eto je doli… (Ivan Gundulić »Osman«). Nitko, pa ni vi niste vječni. A »gori« se lakše ostaje slušajući one kojima je laskanje strano.

Bezbroj nijansi sive

Josip_Broz_TitoZadnji savjet dobio je podršku u najnovijoj osudi druga Tita od strane Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta. Osudili ga, između ostaloga, prof. dr. Zvonimir Šeparović i prof. dr Zdravko Tomac. Na internetu se mogu naći poneki od njihovih radova i panegirika samoupravljanju, partizanima i upravo tada njima posebno voljenom Drugu Titu, pisani i tada po »njihovim visokim etičkim principima« ili iskreno »iz srca« ili u funkciji čuvanja položaja.

(panegirik (grč.), govor (napis) u pohvalu kakvoj osobi, gradu, narodu; pretjerana, nekritička pohvala…)

…. i ružičaste

U Splitu Rijeka pobijedila Hajduk. Atmosfera bila i ostala veličanstvena.

Komentari su zatvoreni