Djelujmo odmah – izlaz je u izlasku na izbore (2)

Djelujmo odmah – izlaz je u izlasku na izbore (2)

Iz inozemnih tvrtki respektabilnih imena uglavnom nam dolaze oni koji baš nemaju respektabilna znanja, a vežu ih samo uz iskustva iz njihove države ili grada. Pa ako dođe Austrijanac onda je najbolje austrijsko, ako je Englez englesko… Strašno im zavidim na njihovom načinu patriotizma. Umjesto busanja u prsa i pjevanja domoljubnih pjesama oni misle na napredak njihovog društva i gospodarstva

dr. sc. Viktor Simončič

»Hrvatska nije mala po kvadraturi svojih kilometara. Hrvatska će postati mala zemlja ukoliko ostane svijest Hrvata u konceptu domovine, politička, a ne duhovna. Jer duhovni prostor, istočište duha, nikad se ne poklapa s političkim prostorom.« (Don Branko Sbutega)

Upozorio me jedan čitatelj kako je u najnovijem broju Končarevca objavljen članak glavne urednice Renate Godek, pod naslovom »Aktualni trenutak«, u kojem piše slijedeće: …A poneki nezadovoljni ili tko zna čime povrijeđeni radnik odluči spoznaje ili nagađanja interpretirati na svoj način i staviti na raspolaganje medijima ! Oni pak željni senzacija, loših vijesti i afera, jedva to dočekaju i bez pružanja prilike drugoj strani, konstruiraju priču bez ispitivanja druge strane. Pod izlikom »dobro obaviještenih izvora« i »insajderskih informacija« žele umanjiti ili negirati pozitivne činjenice, realnu proizvodnju i sigurnu egzistenciju 4000 zaposlenika.

Pita me, je li je možda plan Vlade o subvenciji od 800 kuna za kupnju kućanskih uređaja energetskog razreda A+++ na liniji dokazivanja da je proizvodnja kućanskih aparata u »Končaru« nepotrebna pa se time misli opravdati likvidaciju te proizvodnje, slično likvidaciji Imunološkog zavoda ? Tamo je naime bilo »…nemaju uvjete za proizvodnju vakcina…«, a ovdje će biti »…ne znaju proizvoditi aparate klase A+++…«?

Odgovorio sam kako nisam siguran da je Vlada tako suptilna, ali i to je lako moguće. Treba samo malo pogledati unatrag, kako su se tvornice zatvarale ili kako se neke zatvaraju u dugim agonijama, da bi gotovo radnici sami na kraju molili da se tvornica zatvori. To je na tragu i svih dosadašnjih gospodarskih programa koji do industrijalizacije idu preko zatvaranja tvornica.

No kako sam odlučio do izbora koristiti samo »ružičaste naočale« idem dalje pozitivno. Prvo moram iskazati veliko poštovanje svima koji se natječu na izborima. Cijenim njihovu hrabrost i lakoću s kojom će, čim sjednu u fotelje, riješiti probleme. Sve probleme i sve odjednom. Navijam za njih i ponavljam da je, bez obzira na moj mali cinizam, izlaz u izlasku na izbore. Stoga ovdje nastavljamo sa savjetima političarima.

obliti._privator

– OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE – Zaboravite privatno i brinite se za javno (Natpis na Kneževom dvoru u Dubrovniku)

Nastavak savjeta »djelujmo odmah«:

4. (nastavak na prva 3 iz prethodnog »poučka«) Politika razvoja se mora prilagoditi posebnostima Hrvatske. Hrvatska je i pomorska i gorska i ravničarska. Hrvatska ima relativno malu gustoću naseljenosti od nekih 79 stanovnika/km2. Na Malti je gustoća slična onoj u Zagrebu preko 1200 stanovnika/km2. U Belgiji je 387, Nizozemskoj 337, a u Njemačkoj živi oko 200 stanovnika/km2. U Ličko – senjskoj županiji samo 12. Polovica građana Hrvatske živi u 18 većih gradova na nekih 3.500 km2, a druga polovica na 53.000 km2 sa gustoćom naseljenosti od samo 37 stanovnika/km2. 6759 naselja, od čega 105 bez stanovnika, razvrstani su u 550 administrativne jedinice (124 grada i 436 općina). Dvije trećine ima populaciju manju od 4.000 stanovnika.

Čemu ovi podaci? Jednostavno. Ako postoje takve različitosti, zašto onda za cijelo područje Hrvatske forsiramo ista rješenja u postupanju s komunalnim otpadom i pročišćavanjem otpadnih voda. Da stvar bude još gora, forsiraju se rješenja koja vrijede u Njemačkoj, Austriji ili Nizozemskoj! Forsiraju se centralna rješenja. U jednoj administrativnoj jedinici sav otpad u jedno postrojenje, sva otpadna voda u jedan uređaj za pročišćavanje.

Na raspravi je Plan gospodarenja otpadom za period 2015 – 2021. Planom je predviđeno 13 regionalnih centara istih za sve sredine u Hrvatskoj, ma kako one bile različite. Isto za Zagreb i za Vis i za Brinje… I zna se – po nekoj tehnologiji odnekuda. Argumentima dobre domaćice se neoborivo može pokazati da to ne može funkcionirati. Zamislite kako izgleda sadašnji prijedlog po kome se na primjer u Vela Luci odvojeno skuplja otpad na izvoru, pa se onda različitim kamionima vozi na trajekt, pa do Dubrovnika u centar za gospodarenje otpadom. A onda se iz tog centra vozi staklo do Huma na Sutli, jedine naše tvornice stakla i najbliže u širem okruženju. Na primjeru preliminarne studije opravdanosti postupanja s komunalnim otpadom za otok Korčulu pokazano je da je održivi decentralizirani sustav postupanja s komunalnim otpadom čak za faktor 5 jeftiniji od planiranog postupanja na Županijskom centru. Zna se za to, ali (ne)odgovorni po svome.

Isto je i s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Do 2023. godine izgradit ćemo uređaje za sva naselja veća od 2 000 stanovnika. Ima ih 233. Ali ta naselja su podijeljena u 4 -5 000 manjih mjesta i zaseoka, razmještenih često po brdima i čukama, onako po dvije -tri kućice ili desetak kuća. Prema prijedlogu iz svih tih zaseoka će se voditi kanalizacija do nekog centralnog uređaja. Uređaj u Sisku se gradi za 60 000 stanovnika (znam da se kaže ekvivalent stanovnika, ali s obzirom da Sisak više da gotovo nema industrije i obrta radi se o stanovnicima) kojih inače nema. U samom gradu, a i on je na velikoj površini, živi nekih 33 000 stanovnika. Ostali u selima i zaseocima: Blinski kut s 278 stanovnika, 10 km od Siska zračne linije, Vurot 102, Klobučak 68, Suvoj 42… I sva ta otpadna voda bi trebala kanalizacijom do centralnog uređaja. Dobra domaćica zna da je to neisplativo, ali ne i »struka« pa će u Sisku voda poskupiti na vrtoglavih 40 i više kuna/m3. Možda netko to na koncu subvencionira pa će Siščani proći jeftinije, a svi građani Hrvatske platiti negdje nešto više.

Bezbrojni su slični argumenti koji zahtijevaju promjenu »centralnog« k »decentraliziranim sistemima«. Osim toga, manje uređaje za pročišćavanje otpadnih voda rade i grade hrvatske tvrtke, njima se zapošljavaju naši kapaciteti, a velike grade samo veliki, kojih kod nas poodavno nema. Da ovdje ne spominjem da u Hrvatskoj imamo najbolju tehnologiju za obradu komunalnog otpada, koja je idealna i za decentralizirani i za centralizirani sistem, koja omogućuje, kao na navedenom primjeru Korčule, pet puta jeftiniji način postupanja s otpadom od uvoznog.

5. Za izlazak iz krize moramo prestati nekritički vjerovati stranim stručnjacima i okrenuti se dijelu naše nekorumpirane pameti.

Ima više razloga za to. Prvi razlog je, da nama u pravilu izvana ne dolaze najbolji stručnjaci. Nama iz firmi respektabilnih imena uglavnom dolaze oni koji baš nemaju respektabilna znanja. A znanja o stanju problema vežu se samo za ona iz njihove države ili grada. Pa ako dođe Austrijanac onda je najbolje austrijsko, ako je Englez englesko, a ako je Nijemac njemačko iskustvo. Sva sreća da sredstva za tehničku pomoć EU-a mogu koristiti samo stručnjaci iz država članica EU. Inače bi mi lako, bez uvrede za te države, fascinirani engleskim jezikom stranaca, s oduševljenjem mogli primjenjivati praksu iz Afganistana ili Polinezije.

Drugi razlog je da oni, za razliku od našeg sindroma kako je sve tuđe bolje od našega, pa bilo naše i sto puta bolje, prvenstveno misle samo na sebe i gospodarstvo država iz kojih dolaze. I kada oni savjetuju prolazi samo njihovo. Strašno im zavidim na njihovom načinu patriotizma. Umjesto busanja u prsa i pjevanja domoljubnih pjesama oni misle na napredak njihovog društva i gospodarstva.

Treći razlog je, da posao često ne rade ni ti manje stručni kadrovi iz firmi s respektabilnim imenima. Ne, one to daju da rade naši »stručnjaci« spremni podilaziti strancima koji im s bogatog stola daju mrvice. Zbog mrvica njih ne brinu hrvatski nacionalni interesi. Zadnji primjer je dokument na javnoj raspravi Strateška studija o utjecaju prijedloga plana gospodarenja otpadom RH 2015. – 2012. na okoliš.

Na dokumentu predivni logotipi tvrtki iz Francuske i Grčke i jedan naš, a također strani. U popisu izrađivača samo naša »honorarna« imena. Čak je angažiran i stručnjak za tehničku podršku i izradu grafičkih priloga. On je posao obavio besprijekorno. Čestitam! No ni besprijekorno uređen dokument nije postao boljim, potvrdivši još jednom Senekino kako »zlatne uzde ne čine konja boljim«. Strateška ocjena bi trebala pokazati kako je Plan gospodarenja otpadom u 13 centara, kojeg su izradile iste tvrtke, preko naših »honoraraca«, dobar. Znači, respektabilne strane tvrtke su same sebi potvrdile da je ono što su uradile OK! Oni koji se bave okolišem, znaju da nikada netko nije mogao sam sebi ocjenjivati utjecaj na okoliš, čak niti za vrijeme »mraka«. Pod svjetlom je eto i nemoguće postalo moguće.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Bcrkovljanima. Svečano otvoren i odmah zatvoren...

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Bcrkovljanima. Svečano otvoren i odmah zatvoren…

Četvrti razlog je ogledni primjeri promašenih investicija, kakvi su centri za gospodarenje s komunalnim otpadom na Marišćini u Rijeci i na Kaštjunu u Puli, pa i projekt sisačkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koje se temelje na debelo plaćenoj dokumentaciji s lijepim logotipima stranih tvrtki. Projekti realizirani ili pred realizacijom. Valjda će sada svi progledati. Progledavanju može pomoći i lanjske godine izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Bcrkovljanima. Svečano otvoren i odmah zatvoren. Nema se tko priključiti. Uređaj je na razini mosta usred ničega bivšeg ministra obrane gospodina Rončevića. Primjeri nažalost samo jedni od mnogih.

prof. dr. Jože Mencinger

prof. dr. Jože Mencinger

Gospodo političari, uzdajmo se u naš nekorumpirani dio stručne javnosti. Mislimo na javno. Sjećam se s tim u vezi jednog intervjua s poznatim slovenskim ekonomistom Jožom Mentzingerom, sredinom 90-ih. Kada su ga pitali zašto je Slovenija (tada je još bila) tako uspješna, rekao je da je to zbog toga jer su se odrekli savjeta onih stranaca koji su jedino znali da je između Slovenije i Tajikistana razlika u 12 sati dužem letu avionom. Nažalost, niti Slovenci nisu odoljeli zvuku čarobne frule…

Bezbroj nijansi sive

Budući potencijalni kandidat za premijera gospodin Karamarko prijeti intendantu riječkog kazališta da ako on dođe na vlast više neće moći raditi svoj posao. Ranije je prijetio nekim novinarima, ako se ne varam. Tko će ostati bez posla ako netko drugi dođe na vlast nije poznato. Mladi ne, jer ga ni nemaju.

Gospodin Glavaš otvora radna mjesta u novoformiranoj sportskoj četi, s naočitim momcima, kojima lijepo pristaju crne košulje. Slična elegancija je već viđena ne samo u Italiji i Njemačkoj, već i kod nas…

Komentari su zatvoreni