“Dislokacija memorije”

“Dislokacija memorije”

Za primjer takve dislokacije i upisanih sjećanja poslužit će predavanje danas uglednog filozofa Slavoja Žižeka koje je održao 1973. godine kada je bio na odsluženju vojnog roka u JNA

U sklopu projekta Kulturne memorije u Centru za kulturu Trešnjevka u srijedu 11. lipnja s početkom u 20 sati održat će se tribina, ”Dislokacija memorije” na kojoj će prof.dr. Tomislav Pletenac održati predavanje o sjećanjima koja se konstruiraraju s obzirom na mjesto odakle se prošlost promatra.

Koncept lokacije širi se dalje od ekskluzivno fizičkog (kvart, grad, ulica, regija, zavičaj) ili društvenog mjesta (rod, etnicitet, klasa). Koncept lokacije uključuje sve društvene odnose i odnose prema fizičkom prostoru kao svoje sastavnice. Teza je naime da nema fizičkog mjesta bez da je ono označeno društvenim odnosima, te je time priroda sama proizvod semantičke operacije. No bez obzira što tako shvaćena lokacija može imati snažan utjecaj na konstrukciju kulturnog sjećanja ona nije stabilna forma.

Naime za postojanje lokacije nužna je njena izvanjskost, njena granica. Upravo preko te granice u sjećanje se upisuje vanjskost lokacije. Odnosno naša sjećanja u sebi sadrže i ono što im ne pripada što dolazi s «druge strane». Lokacija u pokušaju nadzora svojih granica te nepripadajuće elemente ostavlja izvan sjećanja no oni se poput ilegalnih imigranata upisuju u lokaciju. Ne samo stoga što je nemoguće u potpunosti nadzirati lokaciju sjećanja, već i stoga što sama selekcija otvara praznine u koherentnosti memorije. Promjena lokacije stoga nepriznate, ilegalne entitete odjednom pretvara u strukturne nužnosti memorije. Dislokacija tako stvara uvjete za promatranje mehanizma sjećanja samog.

Za primjer takve dislokacije i upisanih sjećanja poslužit će predavanje danas uglednog filozofa Slavoja Žižeka koje je održao 1973. godine kada je bio na odsluženju vojnog roka u JNA. Autorica i voditeljica projekta Kulturne memorije je prof.dr.sc. Senka Božić-Vrbančić, sociokulturna antropologinja. (zg-m)