Dinamov rođendan

Dinamov rođendan

Pošto su odlukom komunističkih vlasti ukinuti svi sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme i prije Nezavisne države Hrvatske, tako je i najtrofejniji i najpopularniji zagrebački klub prije Drugoga svjetskog rata na današnji dan promijenio ime u Dinamo

Dogodilo se na današnji dan, 9. lipnja:

1538. – U Vrbovcu rođen hrvatski kroničar, vjerski pisac, dr. teologije Antun Vramec (umro 1587. u Varaždinu). Školovao se u Beči i Rimu, a vrativši se u Zagreb posto je najmlađi kanonik zagrebačkoga Kaptola. Godine 1582. lišen je kanoničke časti jer se nije htio odreći žene. Pisao je kajkavskim dijalektom. Najvažnije mu je djelo Kronika vezda znovich zpravljena kratka szlouenski jezikom, u kojem je obradio povijest stvaranja svijeta do 1578. te zbirka propovjedi homilija Postila.

1945.Osnovan Nogometni klub Dinamo. Pošto su odlukom komunističkih vlasti ukinuti svi sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme i prije Nezavisne države Hrvatske, tako je i najtrofejniji i najpopularniji zagrebački klub prije Drugoga svjetskog rata promijenio ime u Dinamo. Klub se najprije zvao Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina nakon toga NK Dinamo te je nastavio tradiciju Građanskog i od njega preuzeo plavu boju dresova i nadimak „purgeri“.

Većina igrača Građanskog prešla je u novoosnovani klub, a o d 1969. i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. Godine 1991. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, 1993. u Croatia, a u veljači 2000. vraćen je naziv Dinamo. U razdoblju Drugoga svjetskog rata bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od najuspješnijih klubova u Saveznoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, uz splitski Hajduk te beogradske klubove Crvenu zvezdu i Partizan, koji su zbog dominacije u nogometu dobili naziv „velika četvorka“.

Osvojio je jugoslavenska prvenstva 1948., 1954., 1958., 1982., i kupove 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1980. i 1983. Iako je u šezdesetim godinama 20. stoljeća imao kudikamo najbolju momčad u Jugoslaviji, nije osvojio niti jedan naslov. Dinamo je dugo vremena bio jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova – Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad Leeds Unitedom. Godine 1963. bio je finalist istog natjecanja izgubivši od španjolske Valencije.

Nakon 24 godina čekanja Dinamo je 1982. osvojio svoj četvrti naslov u Jugoslaviji, predvođen Ćirom Blaževićem i igračima Zajecom, Kranjčarom, Mlinarićem, Deverićem i Vlakom, a tada je imao 40 000 članova; iza Barcelone najviše u Europi. Od osamostaljenja Hrvatske najveći je Dinamov suparnik splitski Hajduk. Procjenjuje se da oko 35 % hrvatskih stanovnika navija za Dinamo, a klub je poznat i po svojim fanatičnim navijačima Bad Blue Boysima.

dinamo_crnomerec_grafit

68. – Nakon pobune Senata, vojske i garde car Neron (rođen 15. prosinca 37.) pobjegao je iz Rima i počinio samoubojstvo. Naslijedio ga je car Galba te je uslijedila borba čak četiriju careva za vlast. Pobjednik građanskog rata je Vespazijan,kojega Senat potvrđuje za cara. Njegov sin slijedeće godine osvaja i razara Jeruzalem; 10. rujna 69. spalio je Hram i ugušio židovsku pobunu koja je trajala do 66. godine.

1672. – U Moskvi rođen Petar Prvi Aleksejević, ruski car (umro: 8. veljače 1725. u Sankt Peterburgu). Siromašna, zaostala, vojno i politički minorna Rusija udvostručila je potkraj 17. i početkom 18. stoljeća svoju površinu, rastegla se od Baltika do Tihog oceana, pretvorila u europsku vojnu silu s respektabilnom mornaricom, vojnom industrijom, brodogradnjom. Doba je to brzog napretka znanosti, otvorenja škola, ali i sve većih klasnih napetosti, pojačanog ugnjetavanja kmetova, seljaka. To je doba cara Petra Prvog, Aleksejeviča, koji je zbog svojih velikih, često grandomanskih djela, i sam nazvan Velikim.

petar_velikiPetar Veliki došao je na prijestolje kao desetogodišnjak zajedno s polubratom Ivanom, pod regentstvom svoje polusestre Sofije. Nakon smrti polubrata Petar preuzima 1696. vlast i napada tursku utvrdu Azov na Crnom moru, te nekoliko godina poslije Švedsku i Perziju. Rezultat tih ratova je širenje Rusije na Crno more, Baltik, Sibir i Kaspijsko jezero.

Da bi naučio kako se radi u razvijenoj Europi i kako je organiziran posao, putuje inkognito, zapošljava se u jednoj ljevaonici, te u nizozemskom brodogradilištu. Zatim prenosi svoja europska iskustva u Rusiju, otvara škole, akademiju, dovodi u Rusiju različite stručnjake, šalje plemstvo na školovanje u Europu i tako stvara osnovu za tehnološki i kulturni razvoj zaostale zemlje. Istodobno otvara više ljevaonica, predionica, tkaonica, te stvara jaku vojsku, trgovačku i ratnu flotu. On ne dira u temelje ruskog feudalnog poretka, ali ukida boljarsku dumu i zamjenjuje je državnim senatom u koji sam bira sebi podložne dvorjane. Zahvaljujući naglom razvoju trgovine i obrta u Rusiji se javlja i građanski sloj koji Petar čini neovisnim o plemstvu. Teret Petrovih reformi podnosi seljak i kmet koji je prisiljen služiti u vojsci, raditi na javnim radovima i plaćati nove namete. Deseci tisuća ljudi umrli su od iscrpljenosti ili od bolesti na prisilnom radu. Teški uvjeti života izazivaju nekoliko većih ustanaka, koje će Petar Veliki krvavo ugušiti. Istodobno će se razračunati i s dvorjanima koji se protive njegovoj samovoljnoj strahovladi. Za sudjelovanja u navodnoj uroti optužio je i sina Alekseja, koji je umro u zatvoru čekajući izvršenje smrtne kazne.

Petar Veliki umro je 8. veljače 1725. u Sankt Peterburgu. Na prijestolje je došla njegova žena Katarina, koja je dobila u nasljedstvo veliku, autokratski jaku Rusiju, tehnološki, kulturno i vojno ravnopravnu Europi, ali s milijunima seljaka koji su potpuno obespravljeni i fizički i materijalno iscrpljeni do krajnjih granica.

1870. – U Gad’s Hillu, pored Chathama (Kent) umro engleski pisac, autor Olivera Twista, jedan od umjetnika čija djela jednako diraju srca današnjeg čitatelja kao i čitatelja viktorijanskog doba, veliki romansijer Charles Dickens (rođen: 7. veljače 1812. u Portsmouthu).

Charles John Huffam Dickens

Charles John Huffam Dickens

U obitelji nižeg državnog službenika, koji je završio u dužničkom zatvoru, Charles je bio najstariji od osmero djece, pa se već u 12-oj godini morao zaposliti u radionici za proizvodnju laštila za obuću. Zatim je bio pisar i reporter, a književnu nadarenost iskazao je već u prvim izdanim novinskim sličicama. I prvi je Dickensov roman Pickwickov klub izlazio u nastavcima te donio autoru slavu i ugled. Roman Oliver Twist, u kojem u središte zanimanja Dickens stavlja osobita društvena zla, također je objavljivan u nastavcima. Slijedili su romani: Nicholas Nickleby, Barnaby Rudge i Stara prodavaonica rijetkosti. Dickens je u svim tim romanima preokupiran borbom dobra i zla.

Nasuprot novcu – kao oličenju sile koja izobličuje karakter, stavlja obitelj – utjelovljenje plemenitih odnosa među ljudima. Nakon posjeta Americi objavio je Američke bilješke, a godine 1843. pojavila se prva Dickensonova božićna priča. Poslije je godinama o tom blagdanu tiskao po jednu. Najpoznatije su Zvona i Cvrčak na ognjištu. U romanima David Copperfield, u koji je unio najviše autobiografskih elemenata, Sumorna kuća, Teška vremena ili Veliko iščekivanje, iskazuje punu stvaralačku zrelost i spoznaju o nužnosti društvenih reformi. Za njih se zauzima i u svom časopisu Domaće riječi, no on nije revolucionar. Dickensonovi poniženi i uvrijeđeni su pokorni patnici, a za opće blagostanje bilo bi, misli autor, dovoljno da ljudi postanu plemeniti i odreknu se gramzivosti. U romanima je ovjekovječio razdoblje surove konkurencije industrijskog društva u nastajanju. S njim je u književnost ušla buka velikih gradova, dim iz tvorničkih dimnjaka, polusvijet metropole.

Neumorno je pisao do kraja života ostavivši, nakon smrti 9. lipnja 1870., rukopis nedovršenog romana Tajna Edvina Drooda. Zadnja Dickensova želja bila je da ga pokopaju tiho i da na njegovu grobu ne bude spomenik.

1870.U Londonu počela voziti prva podzemna željeznica na parni pogon (od 1890. na električni).
(zg-magazin)