Dijabetičari nisu dovoljno upoznati s bolešću i komplikacijama

Dijabetičari nisu dovoljno upoznati s bolešću i komplikacijama

Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolest srca i krvnih žila KBC-a Zagreb je naglasio kako kardiolozi i dijabetolozi trebaju još više biti u budućnosti isprepleteni u profesionalnim i zdravstvenim interesima s obzirom da kardiologija dijabetes smatra kardiovaskularnom bolešću

U Hrvatskoj je dijagnosticirano više od 304 000 osoba oboljelih od dijabetesa, a procjenjue se da ukupan broj prelazi i više od 500 tisuća, upozoreno je u srijedu 14. studenoga na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti.

Zabrinjavajuće je da se u posljednjih deset godina broj oboljelih povećao za više od 150 tisuća. Oko 90 posto oboljelih ima tip 2 šećerne bolesti.

Dijabetes se još naziva i „tihim ubojicom” jer simptomi ne upućuju da se radi o toj bolesti.

„Većina oboljelih niti ne zna da ima dijabetes, a kod otkrivanja bolesti već su prisutne kronične komplikacije. Upravo kardiovaskulrane komplikacije čine najveći dio problema osoba oboljelih od šećerne bolesti. Sva međunarodna dijabetološka društva, uključujući američko i europsko usmjerili su pažnju na prevenciju kardiovaskulranih bolesti, odnosno promijenili su pristup prema osobi sa šećernom bolesti tipa 2 i razvijenim kardiovaskularnim komplikacijama“, rekao je Dario Rahelić, predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora.

Dodao je kako se osobe sa šećernom bolešću tipa 2 koje imaju razvijenu kardiovaskularnu bolest danas liječe na drugačiji način i prioritet je smanjenja kardiovaskulrne smrtnosti, odnosno kardiovaskulrane komplikacije.

„U tom smjeru ići će i naše Društvo, započeli smo reviziju smjernica koje će ići smjerom europskih i svjetskih trendova“, istaknuo je Rahelić. Spomenuo je da osobe oboljele od šećerne bolesti u Hrvatskoj imaju na raspolaganju sve lijekove kao i osobe oboljele od te bolesti u svijetu.

Povećana opasnost od infarkta i/li moždanog udara

Predstojnica Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Lea Smirčić Duvnjak se osvrnula na komplikacije vezane uz šećernu bolest.

„U trenutku dijagnoze šećerne bolesti više od 50 posto beta stanica koje proizvode inzulin je propalo. Do tada je veliki broj kardiovaskularnih rizičnih faktora već prisutan kod dijabetičkog bolesnika, bez obzira što je glikemija bila u granicama normale. Takvi ljudi su već od ranije imali hipertenziju, debljinu, poremećaj masnoće. Proces arterioskleroze kod dijabetičkih bolesnika je ubrzan i uvelike je uzeo maha i to je razlog što se u trenutku dijagnoze većina bolesnika prezentira infarktom miokarda ili moždanim udarom“, pojasnila je doktorica Smirčić-Duvnjak.

Po njezinim riječima nužno je raditi na prevenciji nastanka šećerne bolesti te na vrijeme liječiti kardiovaskulrane čimbenike rizika.

„Šećernu bolest liječimo da bismo prevenirali progresiju komplikacija, ako već ne možemo spriječiti nastanak tih komplikacija. Komplikacije su na velikim i malim krvnim žilama, a kardiovaskulrane komplikacije su glavni uzrok smrtnosti dijabetičkih bolesti. Oni koji rade na razini prevencije trebaju ozbiljno započeti raditi svoj posao, a mi koji radimo tercijarnu zdravstvenu zaštitu, koji radimo kurativu, vrijeme je da se udružimo i vidimo kako da što kvalitetnije liječimo naše bolesnike“, dodala je Smirčić-Duvnjak.

Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolest srca i krvnih žila KBC-a Zagreb je naglasio kako kardiolozi i dijabetolozi trebaju još više biti u budućnosti isprepleteni u profesionalnim i zdravstvenim interesima s obzirom da kardiologija dijabetes smatra kardiovaskularnom bolešću (iako se radi o poremećaju metabolizma glukoze) budući da su glavne komplikacije te bolesti kardiovaskulrne naravi.

„Dijabetičar po definiciji već samom činjenicom da ima dijabetes spada u osobe visokog kardiovaskulranog rizika“, pojasnio je akademik Milčić.

Istaknuo je kako je dijabetološko liječenje doživjelo vidan napredak, dijabetologija nije samo takozvana glukocentrična struka kojoj je glavni cilj regulacija glukoze.

„To je struka koja danas raspolaže lijekovima za koje se zna da mogu pozitivno utjecati na kardiovaskulrani ishod. Suradnja kardiologa i dijabetologa je važnija nego ranije s obzirom da dijelimo iste bolesnike i liječimo lijekovima koji se počinju preklapati. Kao propisivači određenih lijekova pojavljujemo se i mi specijalisti koji moramo znati koji su dometi terapije i koje će koristi imati bolesnici u smislu da će se reducirati klinički ishodi, infarkt miokarda i moždani udar, a tu je još i zatajenje srca koje se češće javlja kod dijabetičara”, dodao je akademik Milčić. Naglasio je da za uspješno liječenje pogotovo oboljelih od dijabetesa je potrebno partnerstvo liječnika, medicinske sestre, a s druge strane pacijenta koji je dobro educiran o svojoj bolesti i svjestan svih načina kojima mu se želi pomoći od prehrane do načina života kako bi se komplikacije spriječile ili odgodile.

Većina dijabetičara neredovito obavlja liječničke preglede

Autorica brojnih analiza o šećernoj bolesti i troškovima liječenja, doktorica Tereza Šarić je rekla da je u Hrvatskoj broj oboljelih od dijabetesa dosegao udio od 9 % u odrasloj populaciji.

„Broj oboljelih raste, a činjenica da raste i broj umrlih od šećerne bolesti govori da smo neuspješni u liječenju te bolesti“, tvrdi doktorica Šarić. Kazala je da se najveći troškovi liječenja odnose na liječenje komplikacija od šećerne bolesti. Tako je u osam godina trošak liječenja komplikacija narastao za dvije milijarde kuna, a u 2016 godini iznosi 4,6 milijardi kuna. „To se popelo na 20 % rashoda HZZO-a, što je prije osam godina činilo 11 % rashoda HZZO-a“, pojasnila je doktorica Šarić.

Predstavila je i anketu o životu osoba sa šećernom bolešću u kojoj je sudjelovalo 497 osoba sa šećernom bolešću tipa 2 i 83 osobe sa šećernom bolešću tipa 1 iz 21 hrvatske županije. Anketa je pokazala da veliki broj oboljelih nije obavljao redovite preglede.

Glavni rezultati ankete za osobe s tipom 2 šećerne bolesti su pokazali da je 62 % oboljelih obavilo samo jedan ili niti jedan kontrolni pregled vezan uz bolest u zadnjih godinu dana, 68 % oboljelih ima samo jedan ili niti jedan kontrolni nalaz HbA1c u zadnjih godinu dana, 34 % oboljelih nema niti jedan kontrolni nalaz lipida u zadnjih godinu dana, 52% oboljelih nema niti jedan kontrolni nalaz albumina u urinu u zadnjih godinu dana temeljem čega se može utvrditi rizik bubrežnih komplikacija. Također 32 % oboljelih nije obavio niti jedan pregled očiju u zadnjih godinu dana, a 63 % ih nije obavilo niti jedan pregled stopala u zadnjih godinu dana. Ispitanici su u anketi naveli da jedan od troje oboljelih nije dobio nikakvu edukaciju o bolesti, načinu života i prehrani, a više od 80 % oboljelih od šećerne bolesti je prekomjerne tjelesne težine. Jedan od pet ne zna ništa o kardiovaskularnim bolestima, jedan od troje oboljelih ne zna ništa o komplikacijama na živcima ruku i nogu. Također jedan od četiriju oboljelih ne zna ništa o komplikacijama na bubrezima.

„Ovom anketom smo stvorili puno alata koje bi zdravstveni sustav trebao iskoristiti u poboljšanju onoga što pruža oboljelim od šećerne bolesti“, poručila je doktorica Šarić.

Ivana Vranješ