“Digitalni radio je vrlo skupa igračka”

“Digitalni radio je vrlo skupa igračka”

(Postojeći radijski uređaji mogli bi uskoro postati neupotrebljivi)

Vacek potvrđuje što je Marina Mučalo rekla, a to je da u skoroj budućnosti neće biti moguće koristiti postojeće radio uređaje. Pritom nadodaje: »Puno novca će se uložiti, a neće se dogoditi ništa revolucionarno«

Matej Knežević

U Zagrebu je početkom svibnja održan forum o uvođenju digitalnog radija u Hrvatskoj. Na tadašnjoj tribini o ovoj temi okupili su se predstavnici Ministarstva uprave, Agencije za elektroničke medije i nakladnici, ali i predstavnici nakladnika iz susjedne Slovenije i BiH. Tada su iz tvrtke Odašiljači i veze najavili da se prelazak na digitalni radio očekuje do kraja godine. Na spomenutom forumu naglašeno je da će nestati smetnje i šumovi u eteru, a stvorit će se uvjeti za nove mogućnosti i više sadržaja.

O temi digitalnih radija, kao sugovornike pozvali smo profesoricu Marinu Mučalo, koja je nositeljica kolegija Radijsko novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti i Božidara Vaceka, inženjera elektrotehnike iz tvrtke Radio d.o.o. Osim njih, u raspravu o digitalnom radiju pokušali smo uključiti i izvanredne profesore sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva –  Antonija Petošića i Kristiana Jambrošića sa Zavoda za elektroakustiku, ali se oni nisu odazvali pozivu.

Današnji radio prijamnici za elektronički otpad?

Marina Mučalo (Izvor fotografije: www.matica.hr)

Božidar Vacek na samom je početku razgovora naglasio kako je pitanje digitalni radio »vrlo skupa igračka«. Prisjeća nas, kako se slična priča vodila i pred 50 godina prošlog stoljeća. Tada se s kratkog vala KV i srednjeg vala SV prešlo na UKV, odnosno frekventnu modulaciju (FM) što je doprinijjelo velikom poboljšanju kvalitete programa radi mogućnosti stereo prijenosa mnogo manjeg šuma i puno veće kvalitete. »Naravno da prijemnici koji su imali samo KV i SV nisu mogli primati i UKV program. Radi toga se nisu gasili programi već su nabavljani noviji prijamnici koji su imali ugrađene KV, SV i UKV program«, podsjeća Vacek.

Napominje kako se prelazak na digitalni radio ipak ne očekuje tako skoro, budući da je za ovu godinu predviđeno postavljanje DAB+ odašiljača na lokacijama Sljeme, Mirkovica i Učka kako bi se moglo obaviti ispitivanje i mjerenje pokrivenosti radi izračuna za pokrivanje Republike Hrvatske. Slovenija je, navodi, već počela s ispitivanjem. »Prelazak na DAB+, ali bez gašenja postojećeg FM-a očekuje se poslije 2020 god«, kaže naš sugovornik i dodaje da su DAB+ prijamnici sada već dostupni po pristupačnijoj cijeni i mnogi od njih imaju ugrađene mogućnosti prijema UKV i DAB + programa.

Marina Mučalo, kao bivša radijska novinarka također nema nikakve dvojbe da digitalni radio nije jeftin. Naglašava kako će prvi biti pogođeni krajnji korisnici jer će im za digitalno emitiranje trebati novi prijemnici, kako kod kuće tako i u automobilima.

Vacek potvrđuje što je Marina Mučalo rekla, a to je da u skoroj budućnosti neće biti moguće koristiti postojeće radio uređaje budući da se aktualni radio, odnosno FM služi frekvencijom od 87,5 do 108 MHz, dok novi digitalni signal koristi frekvenciju od 178 – 230 MHh.

Hrvatska ima jako dobru mrežu FM odašiljača

Govoreći o digitalnom emitiranju, Vacek smatra kako digitalni sustav donosi neke pogodnosti, ali ne za ljudsko uho koje je takvo kakvo je i koje je izvedeno u analognom sustavu. »Vjerujem da se neće žuriti u konačnu realizaciju jer DAB+ je veoma skup, a ne nosi nekakvu značajnu revoluciju. Istina, u digitalnom radiju je budućnost, ali to treba pomiriti sa spoznajom da je naše uho još uvijek, a i ostat će – analogno«, kaže Vacek i dodaje: »Malo je poznato da je Republika Hrvatska po broju radijskih  programa sigurno među vodećim u Europi (cca. 150 programa) te ima veoma dobro razvijenu FM mrežu odašiljača«.

Marina Mučalo upozorava kako Hrvatska ne bi trebala brzati s prelaskom na digitalni radio, budući da je upravo norveški primjer zasad ujedno i jedini u Europi. Naime, 12 država Europske unije prešlo je ili je u fazi prelaska na digitalni radio, a Norveška je bila prva među njima koja je odradila taj prelazak.

Mučalo smatra kako i sve druge europske države itekako važu i promišljaju odluku o prelasku na digitalni radio. Podsjeća kako su i neke europske zemlje odgodile početak emitiranja u digitalnoj formi. Osim toga važan dio svakako je i pitanje pokrivenosti signalom. Inženjer Vacek navodi da je trenutačno FM radijskim signalom pokriveno i do 98 % teritorija Hrvatske, što će se u digitalnom obliku veoma teško doseći.

S druge strane, Mučalo zaključuje kako se pojam digitalizacije radija treba domaćoj javnosti predstaviti cjelovito i nepristrano, bez navijačkih superlativa, s preciznim troškovnikom, kako za samu državu tako i za vlasnike radija, a osobito samih slušatelja. Pritom završava: »Digitalizacija Europsko nije sportsko nadmetanje u kojem nam je stalo pobijediti, niti je izolirani kućni eksperiment kojeg nećemo ni registrirati. Naprotiv. Valja uvažiti sve aktere, okolnosti i troškove te odgovorno promisliti kad i kako je početi«.

Ostavi komentar

*