“Darovita djeca su nositelji budućeg društveno-gospodarskog razvoja”

“Darovita djeca su nositelji budućeg društveno-gospodarskog razvoja”

„U svim reformskim procesima Vlada želi dati poseban naglasak na identifikaciji darovitih učenika. Takva djeca su nositelji budućeg društveno-gospodarskog razvoja naše zemlje“, poručio je Šlezak

Ivana Vranješ

Neprofitna udruga za darovitost Dar u srijedu je u Kući Europe organizirala je međunarodnu konferenciju Novi pristup u radu s darovitom djecom kako bi se ukazalo na potrebu uočavanja i prepoznavanja takve djece, ali i pružanje podrške društva.

Konferencija je održana u okviru tjedna DARovitosti kojim se nizom konferencija i radionica u Hrvatskoj treću godinu za redom obilježava Međunarodni dan darovitih učenika.

„Prema Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije u Hrvatskoj je oko 7 500 darovitih učenika. No samo u 17 posto hrvatskih osnovnih škola mogu se prepoznati daroviti učenici. Naime 83 posto škola nemaju psihologe koji bi već i trećem razredu prepoznali takve učenike. Stoga velika većina darovitih učenika prolazi ispod radara neprepoznato“, rekao je predsjednik udruge Dar Dubravko Čop. Naglasio je kako jedan od novih pristupa u radu s darovitim učenicima već 20 godina provodi Republika Mađarska te u tom pogledu Hrvatska želi steći znanja.

Mađarski model

„Mađarski model u radu s darovitim učenicima sastoji se od mreže centara koji imaju organizirano praćenje darovitih učenika, oni prolaze testiranje i provode se programi“, istaknuo je Čop.

Mađarski veleposlanik u Republici Hrvatskoj József Zoltán Magyar je rekao kako je 2008. godine mađarski parlament usvojio strategiju od 20 godina kojom se obvezuje vlada da se posebnim programima vodi briga o darovitoj djeci. Organiziran je i Centar za darovite mlade u Budimpešti i napravljeno je mnogo za darovite učenike.

„Ministarstvo obrazovanja odvajalo je značajna sredstva za razvoj ovakve djece. Posvetila se pozornost i darovitoj djeci koja žive na periferiji grada ili u selima, vodila se briga i o inkuziji Roma. Volonterski smo postepeno kreirali mrežu (čija je baza da od kraja 90-tih) te svaki zaposlenik može dati svoj doprinos u svrhu nekih ciljeva. To znači da svaki zaposlenik može od svoje plaće izdvojiti 1 posto za crkvene udruge, te ostalo dati drugim udrugama. U 2010. godini bilo je 53 000 zaposlenika koji su izdvojili 1 posto od svoje plaće za darovite mlade. Također je predsjednik OTP banke 2005. godine organizirao jedan fond za darovite učenike u iznosu od milijardu forinta, što je oko 25 milijuna kuna i taj fond se svake godine razvija te je financirano 300 000 darovitih mladih“, istaknuo je mađarski veleposlanik.

Što se tiče pomoći darovitim učenicima u Hrvatskoj državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak je naglasio kako su u posljednje dvije godine Vlada i Ministarstvo učinili mnogo na financijskom planu gdje su povećana sredstva za rad s darovitim učenicima i za programe njihovog prepoznavanja.

„U svim reformskim procesima Vlada želi dati poseban naglasak na identifikaciji darovitih učenika. Takva djeca su nositelji budućeg društveno-gospodarskog razvoja naše zemlje“, poručio je Šlezak.

Učenici OŠ Pavleka Miškine daroviti u mnogim područjima

Zagrebačka OŠ Lauder- Hugo Kon daje dobar primjer kako prepoznati darovitu djecu i pružiti im podršku. Škola je nositelj projekta raSTEM čiji je cilj razvoja kurikula za rad s nadarenom djecom u STEM području u osnovnim školama. Partneri na projektu su Osnovna škola Mladost iz Osijeka, OŠ Silvije Strahimir Kranjčević iz Sinja, OŠ Posavski Bregi i OŠ Antun Mihanović iz Klanjca.

„Napravili smo interaktivni, interdisciplinarni program. Mentori nastavnicima na ovom zahtjevnom projektu su udruga Dar, Institut Ruđer Bošković i Filozofski fakultet. Svjesni smo da se jako malo novaca daje za darovite učenike, te je ovaj program namijenjen učenicima koji zahtijevaju više, a on će im i ponuditi više sadržaja kojim će se profilirati njihova darovitost. Program traje 21 mjesec, sada prolazi recenziju i od travnja se primjenjuje. Program je vrijedan milijun kuna“, rekao je ravnatelj škole Tomislav Šimić. Naglasio je kako ova škola ima 80 učenika, a svake godine barem jedan učenik osvaja prvo mjesto na državnim natjecanjima.

„Prije dvije godine osvojili smo prvo mjesto iz francuskog jezika na državnoj razini, prošle godine naša je osvojila prvo mjesto iz informatike, a ove godine iz tehničke kulture što je izvrstan rezultat za tako malu školu“, rekao je Šimić.

Dobre rezultate postižu svojom darovitošću i učenici OŠ Pavleka Miškine iz Zagreba.

„U našoj školi imamo redovitu identifikaciju darovitih učenika u trećem razredu. Što se tiče rada s darovitim učenicima borimo se i plivamo kao i većina škola u Hrvatskoj. Učenicima pružamo puno izvannastasvnih i izvanškolskih aktivnosti, iz područja kulture, STEM područja, sporta, gdje se djeca mogu pronaći i brusiti svoje talente. U šestom razredu više od 30 učenika je u projektu Učenici poduzetnici, gdje oni razvijaju znanje o poduzetništvu“, rekla je ravnateljica škole Vesna Vrbanović. Naglasila je da učenici škole su daroviti u dramskom, plesnom, likovnom, glazbenom izričaju, ali i u području informatičkih tehnologija, STEM području.

„Naši učenici su 2009. i 2011. sudjelovali u San Remu na Svjetskom danu kreativnosti u školama te su s mjuziklom dva puta osvojili prvo mjesto, ali su državni prvaci i u matematici, informatici, Lidranu“, istaknula je Vrbanović. Dodala je kako nažalost škola ne dobiva za sada financijsku potporu za rad s darovitim učenicima niti od grada niti od države unatoč dobrim rezultatima.

Ostavi komentar

*