Darovana Zagrebačka mumija, rođen Aleksandar Veliki

Darovana Zagrebačka mumija, rođen Aleksandar Veliki

Mumiju je bio kupio Mihael Barić prilikom svog posjeta Egiptu, a njegov brat Ilija darovao ju je JAZU/HAZU 22. srpnja 1862. Nakon toga trajno je pohranjena u Arheološkome muzeju u Zagrebum, a tek nakon 30-ak godina bečki profesor i egiptolog dr. Jacob Krall otkrio je da mumijini povoji zapravo kriju najduži sačuvani natpis na svijetu

Dogodilo se na današnji dan, 22. kolovoza:

1540. – U rumunjskome mjestu Szaszebesz umro erdeljski vojvoda, knez i protukralj Ferdinandu   Habsburškome Ivan Zapolja. Bio je vođa skupine ugarskih plemića koja je tvrdila da strani vladar ne može biti kralj Ugarsko-Hrvatskoga kraljevstva. Nosio je krunu uz potporu ugarskih i nekih hrvatskih plemića, a kasnije i osmanskog sultana.

Velikovaradinskim mirom Zapolji je Ferdinand priznao kraljevanje u dijelu Ugarske u kojem je vladao,  a Ferdinandu Habsburškom priznato je pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju. Poslije Zapoljine smrti Ferdinandu je trebala pripasti i Ugarska, ali se Zapolji pred smrt rodio sin te je ignorirao odredbe tog mira i svoja prava prenio na njega, a ne na Ferdinanda.

1862. – Arheološki izložak iz Egipta, nazvan Zagrebačka mumija, posebno je poznat po tome što je mumija umotana u laneni povoj s najduljim etruščanskim nazivom na svijetu. Mumiju je bio kupio Mihael Barić prilikom svog posjeta Egiptu, a njegov brat Ilija darovao ju je JAZU/HAZU 22. srpnja 1862. Nakon toga trajno je pohranjena u Arheološkome muzeju u Zagrebum, a tek nakon 30-ak godina bečki profesor i egiptolog dr. Jacob Krall otkrio je da mumijini povoji zapravo kriju najduži sačuvani natpis na svijetu. Tijekom 1980-ih godina povoji su temeljito restaurirani i rekonstruirani, ponovno fotografirani infracrvenim zrakama te je paleografskom analizom i radioaktivnim ugljikom određena njihova starost – oko 390. g. pr. Krista. Platno se sastoji od oko 1130 riječi, a sačuvano je u pet naknadno izrezanih traka kojima je bila omotana egipatska mumija. Duljina cijelog teksta iznosi oko 340 cm, a širina najšire trake je 35 cm. Tekst je raspoređen u 12 stupaca s različitim brojem redaka. Pretpostavlja se da sadržava niz obrednih propisa vezanih uz vjerske rituale starih Etruščana. Etruščanski jezik je slabo poznat; dosad je poznato značenje samo pojedinih riječi koje spominju žrtvene darove i datume pojedinih svetkovina.

Izvor: Wikipedija

Izvor: Wikipedija

356. pr. Krista – Rođen Aleksandar Veliki, sin Filipa Drugog i Olimpije (umro: 13. lipnja 323. godine prije Krista u Babilonu). Njegov odgojitelj bio je starogrčki filozof i znanstvenik Aristotel.

U dvadesetoj godini Aleksandar postaje kralj svih Makedonaca i politički ujedinjuje grčki svijet. Učvrstivši vlast kreće s 30 tisuća pješaka i 5 tisuća konjanika na trijumfalni osvajački pohod u Aziju. Pobijedivši nedaleko od Troje perzijsku vojsku, cijela Mala Azija dolazi pod njegovu vlast. Potukavši ponovno Perzijance kod Isa, kreće na Feniciju. Nakon sedam mjeseci opsade razara Tir, ulazi u Egipat i osniva grad Aleksandriju koja postaje važno kulturno središte i preuzima trgovinu srušenog Tira. Prelazi Eufrat i Tigris, te u istočnoj Mezopotamiji pobjeđuje i treći put perzijskog kralja Darija Trećeg. Osvojivši Perziju, nastavlja vladavinu kao nasljednik perzijskih kraljeva. Nakon toga Aleksandar kreće na Indiju.

Aleksandar MakedonskiU proljeće 327. godine prije Krista pokorivši sve zemlje kroz koje je prolazio, prelazi planinski masiv Hindukuš, rijeku Ind, pobjeđuje kralja Pora i bori se prvi put protiv bojnih slonova.

Zbog otpora vojnika izazvanog velikim naporima i bolestima, Aleksandar odustaje od daljnjeg prodiranja na istok i vraća se, a njegova flota, izgrađena u Indiji, kreće morem u Perzijski zaljev.

U proljeće 325. godine prije Krista počinju u Babilonu pripreme za veliku ekspediciju u sjevernu Afriku. U trenutku kad je sve govorilo u prilog pobjede nad Kartagom, Aleksandar Veliki umire od malarije u Babilonu 13. lipnja u 33. godini.

Aleksandar Veliki stvorio je carstvo koje prostranstvom nije dotad postojalo. Njegovu vojsku pratili su znanstvenici koji su istraživali nepoznate krajeve kroz koje su prolazili tako da se znanje iz zemljopisa i biologije znatno proširilo.

1209. – U Béziersu, u regiji Languedocu počeo križarski rat protiv krivovjeraca katara: područje je potpuno uništeno, u prvom napadu poginulo je 7000 ljudi, u cijelom rato do 1229. više desetaka tisuća. Zbog sve većeg broja heretika papa se povezuje s kraljem, a u siječnju 1231. godine osniva i inkviziciju koju povjerava dominikancima. Inkvizicija u Španjolskoj 1826. godine usmrćuje posljednju žrtvu.

olimpijske_19001900. – U Parizu završavaju 2. ljetne olimpijske igre, koje započinju 14. 07., a odvijaju se u vrijeme svjetske izložbe u francuskoj prijestolnici posvećene slavi starog i rođenju novog stoljeća.

1946. – U jednom od najtežih napada židovske pobune u Palestini pripadnici ilegalne vojne organizacije “Irgun” eksplozijom su raznijeli sjedište britanske mandatne vlade i vojno zapovjedništvo u hotelu Kralj David u Jeruzalemu. Poginulo je više od 90, a ranjeno 45 osoba, većinom civila.

Nakon Drugoga svjetskog rata Palestina je bila najnemirnije područje Britanskoga kolonijalnog carstva u kojem je 100 tisuća vojnika jedva održavalo mir među Arapima i sve brojnijim Židovima. Naime, Židovska je agencija počela, uz potporu cionističkih udruga iz Sjedinjenih Američkih Država, na područje Palestine masovno naseljavati žrtve holokausta, Židove iz Europe. Britanci su zabranili useljavanje i odugovlačili sa starim obećanjem o uspostavi izraelske države. U takvim okolnostima izbila je židovska pobuna u kojoj su u Palestini učestale otmice britanskih dužnosnika i mnoge sabotaže.

Najteži napad dogodio se 22. srpnja 1946. Napad je odobrio David Ben-Gurion, predsjednik Židovske agencije, a proveo ga je čelnik ratobornog Irguna Menachem Begin. Obojica su kasnije postali izraelski premijeri. Preodjeveni u Arape, napadači su prokrijumčarili eksploziv u hotelski podrum u kantama za mlijeko. Iako su pola sata ranije upozorili vlasti, hotel nije evakuiran pa je tragedija bila neizbježna. U najvećoj židovskoj diverziji dotad uzdrmana je britanska vlast, a uništeni su i brojni dokazi djelovanja izraelskih ilegalnih skupina protiv Palestinaca. Budući da je zločin osudio cijeli svijet, Ben Gurion je prekinuo veze s Irgunom i političkim putom nastavio borbu za izraelsku državu koja je proglašena godinu dana kasnije. (zg-magazin)