Dani brazilske kulture: Jedinstvena prilika za upoznavanje daleke i egzotične zemlje

Dani brazilske kulture: Jedinstvena prilika za upoznavanje daleke i egzotične zemlje

Da Fontoura: Baš kao i Brazilci, Hrvati su prijateljski nastrojen i gostoljubiv narod. Kao i u Brazilu regionalne razlike su zanimljive. Često govorim da su Zagrepčani malčice ozbiljniji i podsjećaju na stanovnike Sao Paola, dok su Dalmatinci sličniji cariocama – stanovnicima Ria de Janeira. Druga zajednička crta je strast prema nogometu. Moram spomenuti ogromnu podršku koju je cijeli Brazil dao Hrvatskoj na posljednjem SP-u

Razgovarala: Ivana Vranješ

Brojne turiste iz cijelog svijeta Brazil privlači prirodnim ljepotama, gostoljubivošću naroda, ali i raznolikošću kulture. Ljepotu i bogatstvo ove daleke i egzotične zemlje moći će upoznati i Zagrepčani na manifestaciji Dani brazilske kulture koja se održava od 13. do 20. listopada u Etnografskom muzeju. Kulturnu manifestaciju organiziraju Veleposlanstvo Brazila u Zagrebu i Etnografski muzej, a svi su programi besplatni za posjetitelje.

O značaju ove manifestacije, njegovom doživljaju Hrvatske te sličnostima Brazilaca i Hrvata govorio je u intervjuu za ZG-magazin veleposlanik Brazila u Zagrebu Paulo Roberto Campos Tarrisse da Fontoura.

Kojim ćete sadržajima predstaviti kulturu svoje zemlje?

Dani brazilske kulture organizirani su kako bi hrvatska publika mogla doživjeti brazilsku kulturu na interaktivan način. Osim izložbe o ekspediciji braće Seljan u Brazilu i šoua brazilske glazbe, posjetitelji će moći sudjelovati u radionicama bossa nove, glazbenog žanra ovjekovječenog pjesmom Garota de Ipanema, radionicama sambe koja je srž karnevala u Rio de Janeiru te radionice capoeire, mješavine plesa i borilačkih vještina, nastale među bivšim afričkim robljem. Također, bit će organiziran početni tečaj portugalskog jezika za djecu, predavanje o Brazilu koji će održati diplomat Veleposlanstva, putopisna-pjesnička večer s Tomicom Bajsićem koji je inspiraciju za svoja djela pronašao u brazilskoj Amazoni te noć brazilskih ritmova i okusa. Na ovaj način želimo ne samo predstaviti svoju kulturu, nego i pozvati publiku da je osobno doživi.

Koji je cilj održavanja hvalevrijedne manifestacije?

Naš je cilj pokazati hrvatskoj javnosti kulturne manifestacije zemlje s kojom prosječna hrvatska publika možda ipak nije toliko upoznata. Brazil je vrlo velika zemlja, s više od 200 milijuna stanovnika i teritorijem veličine Europe. Naše kulturne manifestacije su iznimno raznolike i željeli bismo zagrebačkoj publici dati uvid u naše kulturno bogatstvo.

Kakav interes publike očekujete?

Želimo privući raznovrsnu publiku. Stoga smo pripremili aktivnosti za djecu i odrasle, zaljubljenike u glazbu i ples te ljubitelje poezije i gastronomije. Aktivnosti smo pokušali organizirati tako da svi koji su već upoznati s našom zemljom, kao i oni koji je još nisu upoznali mogu uživati u našoj kulturi.

Što bi od kulturnih sadržaja moglo biti najzanimljivije hrvatskoj publici?

Definitivno bih izdvojio izložbu o braći Seljan s obzirom da kroz nju publika može dobiti dojam veličine Brazila. Sve ostalo ovisi o interesima pojedinca. Stoga smo se potrudili ponuditi raznolika iskustva kako bi svatko mogao pronaći ono što ga najviše zanima.

Kulturna manifestacija je organizirana uz izložbu „Braća Seljan kroz prašume i pustinju”. O kakvoj je izložbi riječ?

Etnografski muzej u Zagrebu je odradio odličan posao u pripremi i postavljanju ove izložbe. Ona daje dobar dojam o tome koliko je Brazil na početku 20. stoljeća bio nepoznat urbanom stanovništvu koje je u to doba nastanjivalo obalno područje. Jedan od doprinosa braće Seljan bio je izrada karata za regije koje su do tada bile neistražene, a koje su danas važna ekonomska i agronomska središta. Jedan od primjera je regija Sete Quedas (Sedam slapova) koja se pojavljuje u izložbi. Od pustinjskog teritorija na početku stoljeća regija se danas razvila u jednu od brazilskih žitnica te posjeduje najveću hidroelektranu na planeti (prema količini proizvodnje električne energije) koja se zove Itaipu.

Koliko su drugi narodi pridonijeli razvoju vaše kulture pa i hrvatski doseljenici?

Brazilska kultura je rezultat miješanja kultura svih kontinenata. Naravno, postoji velik utjecaj Portugalaca koji su nam tijekom 300 godina kolonizacije ostavili prekrasan dar u obliku portugalskog jezika, a koji se danas govori na području cijelog državnog teritorija. Vrlo je poznat i utjecaj afričkih robova, posebno kroz sambu capoeiru. Nešto manji aspekti su utjecaj indijanske kulture koja se najviše očituje u gastronomiji i brazilskoj svakodnevnici te utjecaj europskih doseljenika s istoka i zapada. Malo je i onih koji su upoznati činjenicom da je najveća japanska zajednica izvan Japana upravo u Brazilu.

Demonstracija capoeire (Foto: www.amazonas.hr)

Početkom 20. stoljeća najgovoreniji jezik u Sao Paolu, našem najvećem gradu bio je talijanski zahvaljujući velikoj zajednici talijanskih imigranata iz regije Veneto koji su otišli okušati sreću u prvom pravom industrijskom gradu u Brazilu. Zanimljivo je da je naš sadašnji predsjednik Michel Temer libanonskog porijekla, dok je naša bivša predsjednica potomkinja Bugara. Zajednica Hrvata u Brazilu koncentrirana je u Sao Paolu i saveznoj državi Parana. Veliki dio njih imigrirao je za vrijeme Prvog svjetskog rata i 40-tih godina prošlog stoljeća. Njihov doprinos očituje se ponajprije na lokalnoj razini. Pridonijeli su razvoju Sao Paola u najveći kozmopolitanski grad Latinske Amerike dok su u državi Parana osnovali danas uspješan grad Guarapuavu. Procjenjuje se da je 75 tisuća Brazilaca hrvatskog podrijetla.

Kako danas mladi Brazilci održavaju svoju kulturu?

Za mlade Brazilce kultura je važan način izražavanja, a odlikuje se različitim oblicima, ovisno o regiji. U velikim urbanim centrima procvjetali su moderni kulturni izražaji zasnovani na internetskoj kulturi. Neki mladi youtuberi iz Sao Paola, Ria de Janeira postali su najvažniji kulturni influenceri u državi. S druge strane, postoje i lokalni kulturni izričaji, primjerice kultura nastala pod utjecajem afričkog stanovništva ukorijenila se na sjeveroistoku države. Na sjeveru u amazonskom području mladi njeguju plesove i tradiciju koje su naslijedili od indijanskih predaka, kao što je Saire de Santarem dok na jugu Brazila postoje zajednice u kojima mladi održavaju tradiciju svojih europskih predaka, ali ipak s brazilskim dodirom.

U Hrvatskoj ste postavljeni za veleposlanika 2016 godine. Kako doživljavate Hrvatsku, njezinu kulturu i narod?

Budući da dolazim iz zemlje raznolikosti kao što je Brazil cijenim različitost hrvatske kulture i njezine regionalne varijacije. Razlike između Istre i Slavonije, Zagreba i Dalmacije su očaravajuće, posebice kad se uzme u obzir veličina države. Ovdje se Brazilac vrlo brzo osjeća kao kod kuće. Ljudi su topli i gostoljubivi, a krajolici predivni. Stoga me ne iznenađuje što broj brazilskih turista koji dolaze u Hrvatsku tako brzo raste. Samo prošle godine 62 tisuće mojih sunarodnjaka je posjetilo Hrvatsku.

Brazilski turisti u Zagrebu tijekom adventa

Po vašem mišljenju, u čemu je sličnost Brazilaca i Hrvata i što mogu naučiti jedni od drugih?

Mislim da Brazilci i Hrvati imaju mnogo toga zajedničkog. Moje je iskustvo vrlo pozitivno. Baš kao i Brazilci, Hrvati su prijateljski nastrojen i gostoljubiv narod. Kao i u Brazilu regionalne razlike su zanimljive. Često govorim da su Zagrepčani malčice ozbiljniji i podsjećaju na stanovnike Sao Paola, dok su Dalmatinci sličniji cariocama – tako zovemo stanovnike Ria de Janeira. Druga zajednička crta je strast prema nogometu. U tom pogledu smatram da mi Brazilci možemo ponešto naučiti od Hrvata. Na kraju moram spomenuti ogromnu podršku koju je cijeli Brazil dao Hrvatskoj na posljednjem Svjetskom prvenstvu.

Brazilski i hrvatski navijači tijekom SP-a u Riju 2014. g.

Ostavi komentar

*