Međunarodni Dan žena

Međunarodni Dan žena

Na današnji dan:

1899. – u Velikom Grđevcu pokraj Bjelovara rođen hrvatski dječji pisac Mato Lovrak. Premda je od nekih zanemaren ili nedovoljno priznat  pisac, Lovrak je desetljećima bio nezaobilazno ime školske lektire. Njegova su najvažnija djela tiskana u značajnim nakladama. Kao pisac pripadao je onoj skupini književnika koji su socijalna načela držali važnijim mjerilima vrijednosti književnoga djela nego estetska. Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana – Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice. U njima se djeca, pod prevladavajućom idejom kolektivizacije, udružuju da bi učinila neko dobro. Lovrak je svoju poetiku utemeljio na konvencionalnim sredstvima. Fabule su utemeljene na životnoj zbilji i ukorijenjene u realnost dječjeg svijeta, s naglašenim socijalnim, humanističkim i optimističnim odrednicama. Rečenica mu je kratka, jezik jednostavan i usklađen s dječjom vizijom svijeta. Nije stoga čudno što su ta dva romana postala i vrlo dobra filmska ostvarenja, a u hrvatsku su književnost za djecu unijela nov model romana kakav najmlađi i danas rado čitaju. Lovrak je napisao ukupno 30-ak knjiga, od čega od 20-tak romana. Umro je u Zagrebu 14. ožujka 1974.

1910. – u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, donesena je odluka da se 8. ožujka proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike prosvjede američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opće pravo glasa. Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žena se izborila za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na razvod braka, pa i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim zemljama ta prava još nisu potpuna. Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ni danas ne gubi svoj smisao.

1912. –  u Velikoj Gorici rođen Vladimir Bakarić, doktor prava, hrvatski komunist i političar. Bio je sekretar SKOJ-a, politički komesar, jedan od osnivača ZAVNOH-a te sekretar CK KPH. Uz navedeno, Bakarić je bio i predsjednik Saveza komunista Hrvatske te bliski suradnik Josipa Broza Tita. Čak i nakon napuštanja službene pozicije prvog čovjeka u hrvatskoj komunističkoj hijerarhiji, zadržao je velik dio svog utjecaja i smatran je najutjecajnijim hrvatskim političarom.