Dan Hrvatskoga glazbenog zavoda

Dan Hrvatskoga glazbenog zavoda

Osmi put zaredom Hrvatski glazbeni zavod obilježava svoj dan u sjećanje na 18. travnja 1827., kada je skupina zagrebačkih glazbenih amatera okupljenih u novoosnovanom Musikvereinu nastupila prvi put u javnosti.

Velika proslava Dana Hrvatskoga glazbenog zavoda počinje u 17.30 sati u Gundulićevoj 6. Ulaz je slobodan na sva događanja.

u 17.30 sati

Okrugli stol 140 godina HGZ–a
Sudjeluju Snješka Knežević, Silvije Novak i Marcel Bačić
i
Obilazak zgrade HGZ–a
Nada Bezić, voditeljica

u 20 sati (Velika dvorana)

Koncert društvenih ansambala HGZ–a
Društveni zbor | Branka Bubalo Paliska zborovođa
Društveni orkestar | Zoran Juranić dirigent
Društveni komorni ansambl | Vesna Šepat Kutnar voditeljica
Društveni jazz orkestar | Zlatko Dvoržak dirigent
Boccherini, A. Sorkočević, Bach, Sapožnjikov, E. Strauss, Verdi, J. Strauss, Miller, Körbler, Dvoržak, Vučer

A nakon toga se nastavlja druženje uz plesnu glazbu.

Hrvatski glazbeni zavod (HGZ) najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj. Početkom 19. stoljeća u gradovima Habsburgške monarhije mlada građanska klasa bila je pokretačem kulturnih događaja, pa se tako počinju okupljati u društvima ljubitelja glazbe. Društva su bila osnovana u Ljubljani, Beču, Grazu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Zadru i 1827. u Zagrebu. U Zagrebu su se doduše i prije osnivanja glazbenog društva povremeno održavali javni koncerti (takozvane akademije), izvodila su se i velika vokalno-instrumentalna djela poput Mozartova Requiema 1819. ili Haydnova oratorija Stvaranje svijeta 1821. (prva izdanja partitura tih djela čuvaju se u knjižnici HGZ-a). Za stalni koncertni život bio je, međutim, potreban orkestar koji bi nastupao redovito tijekom sezone. Taj preduvjet ispunjen je osnivanjem Glazbenog društva, tj. Musikvereina, današnjeg Hrvatskoga glazbenog zavoda, čija je jezgra bila amaterski Društveni orkestar.

Prema mišljenju povjesničara glazbe i etnomuzikologa Franje Ks. Kuhača zametak tog Društva bio je u sekstetu što ga je osnovao gitarist Ivan Padovec, no istraživači povijesti HGZ-a ustvrdili su da su osnivači Društva bili okupljeni oko Jurja Karla Wisnera von Morgensterna. Wisner je u Zagreb došao oko 1818. godine i uskoro je kao tada najškolovaniji glazbenik postao nositeljem glazbenog života: djelovao je kao koralist stolne crkve, bio je violinist i dirigent, pedagog i organizator.

U siječnju 1827. upisani su prvi članovi u Društvo, a do kraja godine bilo ih je 111. U Zagrebu je tada živjelo desetak tisuća stanovnika. U prvim godinama rada Društva istakli su se uz Wisnera-Morgensterna i članovi: trgovac Đuro Popović, suci Franjo Čačković Vrhovinski i Dragutin Klobučarić (kasnije dugogodišnji predsjednik Društva) te glazbenici Ivan Padovec i Ferdo Livadić. Prvi koncert Društvo je priredilo 18. travnja 1827. u dvorani tadašnje Kraljevske akademije (danas Gornjogradske gimnazije) na Katarininu trgu, pa se zato taj dan smatra početkom njegova rada.

Danas Hrvatski glazbeni zavod ima četiri ansambla: Društveni orkestar HGZ-a, Društveni jazz orkestar Big Band HGZ-a, Društveni komorni ansambl HGZ-a i Društveni zbor HGZ-a. Za svoje članstvo, ali i širu javnost Hrvatski glazbeni zavod izdaje mjesečnik HaGeZe. 

M. Funda